Naučnici s kojima je razgovarala Al Jazeera navode kako je jak zemljotres veoma izgledan u najvećem gradu Turske, u vrijeme kada država oplakuje smrt desetine hiljada osoba na jugoistoku države.
Više od 31.000 osoba je poginulo, a oko 80.000 ih je povrijeđeno u potresima jačine 7,8 i 7,6 stepeni koji su se desili u prošli ponedjeljak s epicentrom kod Kahramanmarasa. Na udaru se našlo 10 turskih provincija. Hiljad su poginule i u susjednoj Siriji. Ove brojke nisu konačne ni za jednu državu, jer su mnogi još pod ruševinama.
Tenzija na liniji će izazvati potres
Strašna nesreća dovela je do pitanja pripremljenosti Istanbula na potrese, grada koji je prijestolnica poslovanja i turizma i koji je dom za 16 miliona ljudi. Naučnici smatraju kako metropoli prijeti skori jaki zemljotres – možda i višestruki.
Sukru Erson, profesor geologije na Tehničkom univerzitetu Yildiz, kaže kako historijski podaci potresa iz prošlosti ukazuju kako je blizu novi na liniji rasjeda ispod Mramornog mora.
“Znamo koliko se Sjevernoanadolska linija rasjeda kreće svake godine, kretanje linije će dovesti do tenzija na liniji što će izazvati zemljotres“, izjavio je on za Al Jazeeru i dodao kako je nemoguće znati kada će se tačno zemljotres desiti.
Huseyin Alan, predsjednik Komore geoloških inženjera, slaže se s ovim mišljenjem: “
“Zemljotres jačine 7.0 stepeni ili jači bi uskoro trebao pogoditi Istanbul, sudeći po podacima koje imamo.“
“Linija rasjeda ispod Mramornog mora ima kapacitet stvaranja dva zemljotresa od 7.0 stepeni i u jednoj godini. To smo vidjeli u potresima u Kocaeliju i Duzceu 1999. godine, kao i u drugima koji su pogodili regiju u prošlosti“, dodao je.
Najvažniji projekt za grad i državu
Zemljotres od 7.6 stepeni pogodio je zapadni dio turske regije na Mramornom moru u avgustu 1999. godine i usmrtio oko 7500 ljudi. Drugi zemljotres je pogodio obližnji Duzce u novembru iste godine i usmrtio 845 osoba.
Turska se nalazi u regiji s nekoliko tektonskih ploča, a zemljotresi se događaju duž linija dodirivanja ploča. Sjevernoanadolska linija rasjeda dijeli euroazijsku i anadolsku ploču te prolazi kroz Mramorno more, južno od Istanbula.
Na Istanbul otpada 30,4 posto turskog bruto domaćeg proizvoda iz 2021. godine, pokazuju službeni podaci, što ga čini središtem ekonomske aktivnosti države. Metropola je dom i najbitnijih državnih pogona, a njihova šteta bi jako pogodila industrijski sektor Turske u slučaju jakog zemljotresa.
Ersoy smatra kako jača seizmička aktivnost, koja može pogoditi Istanbul i ostatak države, treba biti na vrhu prioriteta Erdoganove vlasti.
“Priprema za zemlotrese treba biti najvažniji projekat i za Istanbul, i za Tursku. Trebamo odmah početi, brzo početi i mobilizirati sve resurse kako bi bili spremni za zemljotres u Istanbulu“, ističe.
Ojačati ključnu infrastrukturu
S druge strane, Alan govori kako Istanbul treba napraviti detaljni plan djelovanja u slučaju potresa, a ključna infrastruktura treba biti ojačana u sklopu priprema državnih ureda, bolnica, vojnih baza i vatrogasaca kako bi bili svi spremni u slučaju vanrednog stanja.
“Prilikom zemljotresa na jugoistoku Turske mnoge državne zgrade su srušene, uključujući bolnice i jedinice za vanredno stanje“, rekao je Alan, dodajući kako zbog toga ta uporišta nisu mogla ispravno reagovati. “Vidjeli smo što se zbiva kada je zračna, cestovna i željeznička infrastruktura zemljotresima oštećena. Onda pomoć ne može doći dovoljno brzo.“
Vlasti, također, moraju ubrzati urbanu transformaciju Istanbula, “počevši od najranjivijih područja grada na topografske efekte“, smatra Alan.
“Većina Istanbula je na stjenovitom tlu, što znači da je tlo relativno boljeg kvaliteta od većine gradova pogođenih u posljednjim zemljotresima. No, zgrade Istanbula koje su na koritima potoka, na obalama ili na nasipima trebaju biti prioritet urbane transformacije, kao i one u područjima ugroženima klizištima“, ističe.
Korupcija u izgradnji
Regulacija izgradnje u državi je obnovljena nakon zemljotresa 1999. godine i turska seizmička građevinska regulativa je unaprijeđena. Dodatno, vlasti Turske su pokrenule projekat transformacije grada kako bi se stare zgrade zamijenile novima.
No tokom prošlosedmičnih zemljotresa neke su se novoizgrađene zgrade srušile, što je dovelo do kritika da regulativa nije provedena kako treba. Ersoy smatra kako je korupcija jako prisutna u građevinskom sektoru Turske i da “zato ima zloupotreba u nekim inspekcijama zgrada”.
Istanbul je rapidno rastao posljednjih decenija zbog migracija iz drugih turskih regija, većinom zbog socioekonomskih faktora. Zbog nedostatka zemlje, kompanije su počele graditi sve više zgrade kako bi se ispunila potražnja, piše Al Jazeera.
Mnoge zgrade u Istanbulu u opasnosti u slučaju jačeg zemljotresa
“Ove višespratnice mogu biti pogođene u zemljotresu koji se očekuje u području ispod Mramornog mora. No, one mogu biti na udaru zemljotresa mnogo udaljenijih, zemljotresa u drugim regijama, zbog svoje visine“, izjavio je Ersoy.
Prema podacima koje je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu objavio, gotovo 90.000 zgrada je “u visokoj opasnosti“ od zemljotresa, od 1.2 miliona građevina u gradu. Još 170.000 zgrada je u “srednjoj opasnosti“, navode gradske vlasti.
Ersoy je još jednom naglasio kako zemljotresi mogu jako oštetiti ekonomski razvoj države i vlasti moraju biti spremne minimizirati najveće posljedice.
“Kada zemljotresi naprave štetu državama, njihove investicijske inicijative padaju na razinu smeća i ne mogu napredovati – to je slično kada točkovi automobila zapnu u blatu. Zbog toga, trebamo biti proaktivni i biti spremni prije zemljotresa“, poručuje Ersoy.