Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu upriličila je promociju projekta ‘Hronika Muhameda Enverija Kadića’ historičara, hroničara, pjesnika i epigrafa, koji je skoro cijeli život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Herecegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.
Navedeni autograf, kojeg je Muhamed Enveri Kadić strpljivo sabirao i pisao oko 60 godina i ispisao u 28 svezaka, na skoro 12.000 listova, ima poseban značaj za istraživanje historije Bosne i Hercegovine u periodu od 1364. do 1928. godine.
Direktor Biblioteke Osman Lavić kazao je novinarima prije skupa da Hronike sadrže stotine carskih naredbi, sudskih odluka, valijskih okružnica, kasamskih odnosno ostavinskih rasprava, desetine prepisanih djela koja su nastajala na ovim prostorima za vrijeme osmanske vlasti, ali i u kasnijem periodu Bosne.
– Hronika sadrži i pjesme naših pjesnika koji su pisali ili pjevali na orijentalnim i bosanskom jeziku, na ovim prostorima – kazao je.
Kako je napomenuo, u suradnji sa Institutom za historiju i arhiv Turske, GHB otpočela je prije dvije godine sa izradom regesti tog djela. Negdje smo na pola puta, pa smo nastojali prezentirati rad na tom projektu koji bi trebalo da bude završen tokom 2024. godine – naglasio je.
Doktor historijskih nauka Ramiza Smajić iz Instituta za historiju istaknula je vrijednosti lika i djela Muhameda Enverija Kadića te podvukla ‘jedan je od rijetkih za kojeg možemo reći da je čovjek institucija’. On je veličina sa opusom koji je nastao u možda najturbulentnijem periodu Bosne – naglasila je.
Taj događaj je upriličen na svečanosti u povodu 486. godišnjice rada i postojanja GHB, a bila je to prilika i za nagrade institucijama i pojedincima za doprinos radu te naučno-kulturne institucije.
Ove godine zahvalnice pripadaju Goethe institutu BiH, Atašeu Republike Turske u Sarajevu te za dvoje uposlenika GHB.
Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović kazao je, na svečanosti u povodu 486. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, da je ta godišnjica „nešto iznimno golemo, pa je velika i naša radost“.
Istaknuo je da je svaka biblioteka riznica pamćenja, svojevrsna memorija jedne zemlje i jednog naroda, pa tako i Gazi Husrev-begova biblioteka.
Ocijenio je da uposlenici Biblioteke ulažu veliki napor u njenom održavanju i vršenju namijenjene joj uloge, te tako nastavljaju ono što su radili i njihovi prethodnici.
Dodao je da „iako svjedočimo digitalizaciji i virtualnom svijetu, biblioteke neće izgubiti svoju svrhu, već će nastaviti čuvati svjedočanstva prošlih vremena“.