Nekada viđen kao marginalni pokret, RN bi sada mogao biti pozicioniran da preuzme vlast, nakon što je osvojio 33% glasova. Tada bi to postala prva stranka krajnje desnice koja je ušla u francusku vladu od Drugog svjetskog rata iako ništa nije sigurno uoči drugog kruga u nedjelju, piše CNN.
Lijevi savez, Novi narodni front, također je dobro prošao, zauzevši drugo mjesto sa 28% glasova.
U međuvremenu, Macronov ansambl zaostao je na trećem mjestu sa 21% glasova, ostavljajući mnoge u njegovom taboru da razmišljaju zašto je predsjednik uopće raspisao vanredne izbore.
“Večeras nije noć kao svaka druga”, rekao je premijer Gabriel Attal svečano u obraćanju Francuzima. “Krajnja desnica je na vratima moći.”
Međutim, još je dug put do ovih izbora, pa šta se dalje dešava?
Tri rivalska bloka
Samo 76 kandidata izabrano je u nedjelju u parlament sa 577 mesta: 39 iz RN i njenih saveznika, 32 iz Novog narodnog fronta i samo dva poslanika iz Macronovog saveza.
O ostatku poslaničkih mjesta odlučivat će se u drugom krugu sljedećeg vikenda, a prije toga se očekuju ogromne količine političkog cjenjkanja i manevriranja. Ovo bi moglo odrediti da li je u francuskoj politici u toku istinski seizmički pomak, a krajolik je sada podijeljen između tri rivalska bloka.
To je stvorilo situaciju bez presedana, sa rekordnim brojem trosmjernih trka koji će se održati u nedjelju – 306 u poređenju sa samo osam u 2022.
U drugi krug prolaze samo oni kandidati koji pređu cenzus od 12,5%. Obično u većini izbornih jedinica prolaze samo dva kandidata, ali ove godine oko polovine će tri kandidata proći u sljedeći krug – prvi u modernoj historiji Francuske.
Te trosmjerne utrke koriste kandidatima koji su došli na prvo mjesto u prvom krugu i s RN na vodećoj poziciji u više od polovine drugog kruga, neke stranke planiraju da blokiraju krajnju desnicu. Nemaju puno vremena, jer kandidati moraju odlučiti hoće li se kandidirati ili ne prije utorka navečer.
Ljevičarski Novi narodni front najavio je da će povući sve kandidate koji su bili treći kako bi spriječili kandidate krajnje desnice da budu izabrani.
Macronov savez nije bio tako jasan jer je samo njegov premijer insistirao da “ni jedan glas ne treba da ide krajnjoj desnici”.
U konačnici, sve ostaje samo smjernica – povlačenje ili ne ovisi o pojedinačnim kandidatima, a birači će sami odlučiti.
Globalni poredak
Ovi parlamentarni izbori su očarali ljude u zemlji – izuzetna izlaznost od 67% govori sama za sebe, ali i ostatak svijeta bi trebao obratiti veliku pažnju.
Stranka RN doajenke krajnje desnice Marine le Pen je ozloglašena euroskeptična, i iako više ne govori o punom “Frexitu” ili francuskom odlasku iz Evropske unije, njen manifest dovodi u pitanje same temelje evropskog projekta.
RN je jasno stavio do znanja da će nastojati da oslabi Uniju i povrati veću kontrolu nad svojim granicama i suverenitetom. Jednom kada budu na vlasti, i sa Italijankom Giorgiom Meloni i Mađarom Viktorom Orbanom kao krajnjim desničarskim saveznicima, njihovi planovi za Evropu mogli bi imati mnogo veću težinu.
Ako RN zaista dominira parlamentom, to će biti i dobra vijest za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Le Pen je također samo nakratko kritikovala invaziju Moskve na Ukrajinu, pošto je prethodno uzela ogroman kredit od ruske banke i hvalila se svojim „divljenjem Vladimiru Putinu“.
Uoči izbora, Le Pen je dovela u pitanje ulogu predsjednika u vojnim poslovima. Macron je obećao da će ispratiti ostatak svog posljednjeg predsedničkog mandata, koji traje do 2027. godine. Prema Ustavu, predsjednik je na čelu vojske, a Macron nije eliminirao mogućnost slanja francuskih trupa u Ukrajinu.
Jordan Bardella, 28-godišnji lider RN-a, kategorički je rekao da kao premijer neće dozvoliti nijednom francuskom vojniku da kroči u Ukrajinu, dovodeći u pitanje francuski ustavni poredak.
Le Pen je 2022. godine također rekla da želi da napusti vojno krilo NATO-a – ali je njena stranka od tada povukla, rekavši da se to neće dogoditi sve dok traje rat u Ukrajini.
Macronova stranka već vlada u Donjem domu zemlje, Narodnoj skupštini, bez većine nakon što je pokazala lošiju nego što se očekivalo na parlamentarnim izborima 2022., prisiljavajući je ili da traži koalicije za usvajanje zakona, ili da koristi ustavni alat za prisilu kroz nove zakone.
Ali zaostajanje bilo lijevo ili desno moglo bi biti smrtno zvono za njegov plan. Gubitak bi primorao Macrona da nominuje premijera iz bilo koje stranke koja pobijedi – stavljajući političkog protivnika da vodi vladu.
Bardella je rekao da će vladati samo ako njegova stranka osvoji apsolutnu većinu – a s obzirom na to da prvi krug sugerira da nijedna od stranaka neće osvojiti tih 289 neophodnih mesta, nema očiglednog premijera na vidiku.
To bi mogao biti politički ćorsokak u Francuskoj barem narednih godinu dana – i kriza za predsjednika Macrona, vjerovatno od njega samog.