U izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a sadržan je dio u kojem oštro kritikuje odluku Ustavnog suda BiH o poništenju odluke Vlade Federacije koja je britanskom Adriatic Metalsu omogućila krčenje više od 500 hektara vareških šuma za potrebe proizvodnje u tom rudniku.
Ovo pravno tumačenje je dalekosežno, jer se može odnositi na svako “raspolaganje” državnom imovinom u širem smislu, tj. ne samo u vezi s direktnim ili indirektnim prenosom vlasništva, kako je propisano u Zabrani raspolaganja državnom imovinom, već može uključivati i druge prenose prava i potraživanja ili druga raspolaganja. To može imati ozbiljan utjecaj na sadašnje i buduće razvojne i investicijske projekte – navodi se u izvještaju.
Na ovaj Schmidtov istup reagirali su iz Fondacije za društvene promjene ACT, kao i brojni drugi ekolozi. Upozoravaju na poruku visokog predstavnika da je moguće zanemariti i dovesti u pitanje odluke najvišeg suda u našoj zemlji.
Izražava se zabrinutost zbog odluke Ustavnog suda, a mi izražavamo zabrinutost da visoki predstavnik, umjesto da štiti pravni poredak i suverenitit BiH, u principu ima proinvestitorske istupe i samim time ponaša se kolonijalno prema BiH – tvrdi Lejla Kusturica, direktorica Fondacije za društvene promjene ACT.Umjesto kritika odluka Ustavnog suda, smatraju i da bi visoki predstavnik i OHR mogli dati doprinos u konačnom usvajanju zakona o šumama u Federaciji, koji već 15 godina ne postoji, jer je odlukom Ustavnog suda Federacije iz novembra 2009. godine dotadašnji zakon prestao važiti.
Zašto se ne ispune obećanje u smislu da ovaj zakon do kraja godine bude na stolovima zastupnika oba doma parlamenta federacije i isti bude usvojen također na nivou BiH? Stručnjaci smatraju da treba da postoji okvirni zakon o šumama – to je drugo pitanje koje bi Schmidt mogao pomoći našim političarima da riješe – dodaje Kusturica.
Majda Ibraković, članica Eko foruma Zenica, navodi kako su vidjeli tekst tog zakona ovo ljeto i još čekaju da se nešto desi da napokon imamo taj zakon.
Mi dok nemamo zakon, imamo anarhiju što se tiče javnog dobra i naših šuma, i onda nam je sve teže da idemo u proces zaštite – navela je.
Nepostojanje federalnog zakona o šumama dodatno komplicira situaciju. Dok su pojedini kantoni tu oblast uredili, u Hercegovačko-neretvanskom ni ne postoji takav zakon. S druge strane, primjera radi, Zeničko-dobojski ima svoj zakon i želi dodatno sam urediti tu oblast.
U ZDK niti možemo niti hoćemo čekati federalni zakon o šumama. Imali smo toleranciju skoro godinu, očigledno je da ovi trenutni koalicioni partneri, u kojem je i HDZ, ne podržavaju to, njima odgovara da ne postoji federalni jer federalni zakon bi stavio van snage kantonalni – navodi ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK Jasmin Čajić (SDA).
Bespravne sječe šume i zauzimanje državnog šumskog zemljišta, smanjeni prihodi od prodaje drvnih sortimenata, selektivna primjena kantonalnih zakona samo su dio problema koji su posljedica. Uzrok, jasno je, odavno poznat.
Političarima ne odgovara da imamo zakon o šumama, a zašto? Pa, neće se moći pljačkati šuma. To je čisti politički problem. Da imamo uređen zakon o šumama, ne bi se dešavala stvari koje se dešavaju. Problem Jablanice – mi kažemo kamenolom, a to je sekundarni problem u ovoj bujici. Problem je bio što su šume iznad kamenoloma izgorjele i nikad nisu sanirane – tvrdi Dalibor Ballian, redovni profesor na Šumarskom fakultetu UNSA, prenosi Federalna.
Tekst federalnog zakona o šumama prošao je javnu raspravu i pričekat će na volju federalnih zakonodavaca. Ono što su ekolozi i nevladin sektor dodatno problematizirali je član novog zakona koji se odnosi na korištenje šumskog zemljišta u druge namjene. Pod drugom namjenom, kažu, krije se upravo devastacija šume zarad eksploatacije nekog prirodnog bogatstva, baš kao što je slučaj s početka ove priče.