“U julu smo odlučili podići kamatne stope za 50 baznih bodova jer su nas brinule prognoze inflacije. No, ta zabrinutost iz jula nije prošla… mislim da se perspektiva nije bitno promijenila”, kazala je u razgovoru za Reuters. Taj potez nije bio dovoljan da promijeni izglede za inflaciju, naglasila je Schnabel.
Inflacija je u julu dosegnula 8.9 posto i više je nego četiri puta veća od ESB-ovih ciljanih dva posto, a mogla bi i dodatno ojačati uprkos tome što rast troškova energije smanjuje kupovnu moć građana i usporava rast.
“Ne bih isključila mogućnost daljnjeg jačanja inflacije u kratkoročnoj perspektivi. Vjerojatno ćemo živjeti s inflatornim pritiscima duže vrijeme, oni neće tako brzo proći. Trebat će vremena da se inflacija vrati na dva posto”, rekla je Schnabel.
U nadolazećim godinama inflacija bi trebala snažno usporiti, ali Schnabel je primijetila da su ESB-ove projekcije u proteklim kvartalima bile pogrešne, pa bi podaci o stvarnom rastu cijena po njoj trebali igrati značajniju ulogu u kreiranju monetarne politike.
Slaže se ujedno s procjenama da bi evrozona mogla kliznuti u recesiju. “Postoje snažne naznake da će rast usporiti i ne bih isključila mogućnost ulaska u tehničku recesiju, osobito ako opskrba energijom iz Rusije bude dodatno smanjena”, rekla je Schnabel.
“Pojačani su rizici koji bi mogli zakočiti ekonomski rast, zbog novih šokova u opskrbi, koje je izazvala suša i nizak vodostaj u velikim rijekama. Čini se da je, među većim zemljama evrozone, najteže pogođena Njemačka”, kazala je. Recesija bi ublažila cjenovne pritiske, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da se inflacija vrati na ciljanu razinu, upozorava.
Istina je da evrozoni prijeti recesija, ali niz signala upućuje istodobno na zaključak da očekivanja inflacije možda izmiču kontroli, sumira Schnabel dilemu u kojoj se našao ESB, suočen s izborom između obuzdavanja inflacije i podrške ekonomiji.
Čak i ako uđemo u recesiju, malo je vjerojatno da će se inflatorni pritisci smanjiti sami od sebe, dodaje.