Visoka inflacija najviša stopa od 80-ih godina – mnogima je pokvarila raspoloženje. Neki Amerikanci voze manje kako bi uštedjeli gorivo, odriču se skupih organskih proizvoda i traže sniženja kako bi uštedjeli koji dolar, piše BBC.
Ima još loših vijesti. Nekoć živahno tržište nekretnina počelo je usporavati, zbog čega je kapital investiran u nekretnine manje siguran. S&P 500 također je pretrpio udarac. Ovaj berzovni indeks pao je 19% u godinu dana, nestaju bilioni dolara bogatstva i odjednom se preznojavaju svi, od mladih ulagača do onih koji će uskoro postati penzioneri.
Ali ovo bi moglo biti samo recesijsko raspoloženje, budući da službeno vladino tijelo zaduženo za proglašavanje recesije šuti o tom pitanju.
Šta je uopće recesija?
U rastućoj ekonomiji, građani neke zemlje u prosjeku postaju malo bogatiji kako se povećava vrijednost roba i usluga – bruto domaći proizvod (BDP) koje proizvode. Ali ponekad ta vrijednost padne, a recesija se obično definira kao kada se to dogodi dva tromjesečna perioda – ili kvartala – zaredom.Obično je to znak da ekonomija loše stoji i može značiti da će, kratkoročno, poduzeća dijeliti više otkaza.
Je li Amerika u recesiji?
Američki BDP pao je dva uzastopna tromjesečja – 1.6% tokom prvog kvartala 2022. godine i 0.6% sljedećeg kvartala. U većini zemalja to je recesija. Samo ne u SAD-u.
Službeni poziv da se proglasi recesija uputio je Business Cycle Dating Committee – malo poznata skupina od osam ekonomista koje je odabrao National Bureau of Economic Research, neprofitna organizacija. Dosad je odbor odbijao koristiti riječ na R.
Kako više kamatne stope utiču na američku ekonomiju?
Kako bi snizila cijene, američka središnja banka – Federalne rezerve SAD-a – podiže kamatne stope. Ideja je da će ljudi zbog skupljeg posuđivanja novca trošiti manje, a štedjeti više.
Ovo smanjenje potražnje potrošača snizit će cijene dobara i usluga koje su skočile u nebo – ali potrebno je neko vrijeme. Iako su cijene goriva nedavno pale, cijena hrane i stanarina nastavile su rasti, stavljajući američku središnju banku u nezgodnu poziciju.
Očekivalo se da će Federalne rezerve povećati svoju ključnu kratkoročnu kamatnu stopu za tri četvrtine postotnog boda treći put zaredom, u nadi da će to ubrzati pad cijena. To su i učinili. Tako veliko povećanje podiglo bi referentnu stopu – koja utiče na mnoge potrošačke i poslovne kredite – na raspon od 3% do 3.25%, najvišu razinu u 14 godina.
Opasnost je da bi, ako Federalne rezerve odu predaleko, to moglo ugušiti ekonomski rast i uzrokovati nagli porast nezaposlenosti – rizik koji potiče trenutačne strahove od recesije.
Bila recesija ili ne, pitanje je šta je sljedeće. Neki pad vide kao neizbježan.
“Nikad se nije dogodilo da imamo inflaciju iznad 4% i nezaposlenost ispod 4%, a da u sljedeće dvije godine nemamo recesiju”, rekao je nedavno bivši američki ministar financija Larry Summers.
S time se slaže i ekonomist Nouriel Roubini, koji je predvidio financijski krah 2008. godine. On očekuje “dugotrajnu i ružnu” recesiju koja bi mogla potrajati do 2023. godine te pad cijena dionica za 40%.
Uprkos ružnim upozorenjima, puno je onih koji vjeruju da je još uvijek moguće “meko prizemljenje” – umjereno ekonomsko usporavanje, umjesto potpune recesije. Prema takvom scenariju, doći će do sporijeg rasta bez preokreta povezanih s potpunim padom.
Pokretač tog optimizma je snažno američko tržište rada. Poslodavci su u avgustu zaposlili 315.000 novih radnika. Guverner američkih federalnih rezervi Christopher Waller smatra da to nije znak posrnule ekonomije.
U nedavnom govoru u Beču odbacio je strahove od recesije, rekavši: “Snažno američko tržište rada daje nam fleksibilnost da budemo agresivni u našoj borbi protiv inflacije.”
Federalne rezerve su objavile kako neće oklijevati zadržati visoke kamatne stope onoliko dugo koliko je potrebno da se smanji inflacija. Uz američku središnju banku koja se sprema pokazati da neće pokleknuti u svojoj odlučnosti da snizi cijene, malo je vjerojatno da će proces teći glatko. Ako previše podigne stope, ekonomija bi moglo uroniti u recesiju. Ako ih podigne premalo, inflacija će nastaviti rasti.
Predsjednik Banke federalnih rezervi Atlante Raphael Bostic priznaje kako to nije jednostavno izvesti, rekavši nedavno da je meko slijetanje “vrlo teška stvar”.