“Želim kazati da je prošle godine najvažniji događaj za Bosnu i Hercegovinu u pogledu procesa pristupanja Evropskoj uniji bilo dobivanje kandidatskog statusa i to je za nas jedan korak bliže ka onom zajedničkom cilju kojem težimo”, rekla je Krišto na početku obraćanja te skrenula pažnju na ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine.
“Kazali ste da mi imamo naše unutrašnje probleme. Naravno, ustavna struktura Bosne i Hercegovine je takva da je ona struktuirana kao država tri konstitutivna naroda i da je čine dva entiteta i to je princip i način funkcionisanja Bosne i Hercegovine koji moramo poštivati i u svu tu složenost, želim reći da kada su u pitanju evropske integracije, u Bosni i Hercegovini postoji opći i politički konsenzus”, kazala je Krišto i naglasila:
“Uz svu složenost naših političkih prilika, mogu reći da je Vijeće ministara u ovom sazivu napravilo ogroman iskorak i uskladilo legislativu, dobar dio svoje legislative, u pogledu jačanja demokracije, vladavine prava, borbe protiv korupcije, s acquis communautaire EU-a, a na poseban način uskladilo u potpunosti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a.”
Na kraju je napomenula da je svjesna da put do članstva u EU nije lak i da zahtijeva mnogo posla.
“Ali želim ovdje jasno iskazati da mi kao Bosna i Hercegovina iščekujemo vrlo brzo otvaranje pregovora za pristupanje Evropskoj uniji i stava smo da i EU mora se jasnije opredijeliti spram procesa proširenja i naravno članstva kako Bosne i Hercegovine tako svih zemalja regije u pristupanju evropskoj obitelji”, kazala je Krišto.
Bledski forum se ove godine održava na temu “Solidarnost za globalnu sigurnost”.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel također se obratio na Bledskom strateškom forumu u Sloveniji i naglasio značaj solidarnosti i jedinstva te poručio da Slovenija nije sama u suočavanju s posljedicama nedavnih poplava.
Solidarnost je ono što jača povezanost u zajednici
“Evropska unija također pruža veliku podršku zajedno s članicama i partnerima. Solidarnost je ono što jača povezanost u zajednici, solidarnost je ono što nam daje moć da ostanemo snažni pred najvećim izazovima. Solidarnost je u samom srcu i osnovi evropskih integracija”, kazao je Michel na početku obraćanja.
Potom je naglasio da se Evropa, ali i cijeli svijet suočavaju s brojnim teškim krizama bez presedana.
“Imali smo ovog ljeta velike katastrofe u Grčkoj, Sloveniji, cijelom svijetu, i zato moramo da hitno ubrzamo tranziciju prema klimatskoj neutralnosti. Rat u Ukrajini također pokazuje da mir i demokratija ne trebaju da se uzimaju zdravo za gotovo, a ovaj rat ima veliki utjecaj na budućnost našeg kontinenta i globalnu sigurnost. Suočena s ovim izazovima, EU je pokazao da može hrabro i odlučno da reaguje kada je potrebno”, rekao je Michel te dodao:
“Kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, u Kremlju su vjerovatno očekivali slab odgovor i podijeljenu Evropu. Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Uveli smo odmah snažne sankcije protiv Rusije i pružili Ukrajini podršku isporukama oružja i municije. Pokazala se jedna nova EU, brza i odlučna. Solidarnost je bila naša ideja vodilja kroz ove bitne odluke”, kazao je Michel.
Naglasio je da u današnjem svijet Evropljani ipak moraju napraviti vrlo bitne izbore te je stoga vrijeme da se bave pitanjem proširenja.
“Trebalo bi da se riješimo tih nekih dvosmislenosti. Put ka EU za Zapadni Balkan je počeo prije više od dvadeset godina. To je bio region koji je izašao iz konflikta nakon raspada Jugoslavije, ali spor ritam ovog evropskog putovanja je razočarao mnoge i u regiji i u Evropskoj uniji. Slažem se zato da Evropa mora da ispuni svoja obećanja”, kazao je Michel.
Dodao je da EU mora da priča o rokovima kada želi da bude kredibilan akter.
“Moramo sebi da postavimo jasan cilj i ja vjerujem da moramo biti spremni s obje strane da do 2030. godine izvršimo proširenje. A to znači i da će dugoročni budžet EU-a trebati da uključi ove naše zajedničke ciljeve. Znam da je to je velika ambicija, ali to je nešto što je neophodno i pokazuje da smo ozbiljni. To će dati transformativni poticaj za reforme”, istakao je.
Michel je kazao da će evropski lideri na sljedećim sastancima Evropskog vijeća razgovarati o pitanju proširenja.
“Treba da razgovaramo o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom i također očekujemo i s Bosnom i Hercegovinom i Gruzijom da će se one vratiti za pregovarački stol”, kazao je Michel.
Potrebno je da zemlje u regiji nastave s reformama
Na kraju je dodao da je ipak potrebno da zemlje u regiji nastave s reformama, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije te da ekonomski budu spremne za pristupanje u EU i da se usklade s vanjskom politikom evropskog bloka.
Bugarski premijer Nikolai Denkov, na panelu lidera Bledskog strateškog foruma, naglasio je da sve zemlje pa i one iz regije Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji treba da ujedine vrijednosti, a ne geografija.
Bugarska je članica Evropske unije od 2007. godine, a trenutno blokira pregovore Sjeverne Makedonije o pristupanju zbog ustavnog statusa bugarske manjine u toj državi. No, Denkov je kazao da nema problema da sjedne i razgovara s Dimitrom Kovačevskim, premijerom Sjeverne Makedonije, kako bi što prije riješili spoj.
“Mi smo radili nedavno zajedno u Solunu i to je dobar znak. Ako se češće srećemo i češće razgovaramo moći ćemo bolje da se razumijemo. Evropska unija nije geografski entitet, u Evropskoj uniji je riječ o vrijednostima. Ako bismo se bavili samo geografskim entitetima, mogli bismo da biramo različite regione, mogli bismo da kažemo da je Euroazija još veća i još bolja prilika, ali šta je to što treba da nas ujedini u EU, to su vrijednosti, a ne geografija”, kazao je Denkov.
Dodao je da i Bugarska dobro zna šta znače blokade, jer ih upravo Holandija i Austrija trenutno koče na putu ka pristupanju schengenskom prostoru.
“Blokiraju nas da postanemo dio schengena i znam kakav je to osjećaj kada vi dajete sve od sebe, a neko drugi vas blokira. Vjerovatno na neki način za koji vi smatrate da nije pravedan. Za mene je izuzetno važno da se definiše da smo mi ljudi koji žele da budu u Evropi i evo da dam primjer šta mi radimo sve da bude uključeni u schengen. Mi smo relativno nova vlada, ali imamo spisak stvari koje trebamo da uradimo, doslovno iz dana u dan. Raspored šta treba da bude na Parlamentu, šta treba da se uradi na vladi i tako dalje. Kada budemo uradili svoj domaći zadatak u sto procenata i kada budemo pričali s drugima niko ne može da nam kaže da smo pogriješili. S tog stanovišta mislim da je ovo napor koji bi trebalo da bude bilateralan ili multilateralan, tako smo mi tome i pristupili”, pojasnio je bugarski premijer.
Istakao je da je to često domaće političko pitanje koje se manifestuje “borbom protiv komšija”, ali da to nije nešto što ću on raditi. Kazao je i da zajedno s makedonskim kolegom trebaju iskoristiti svaku mogućnost koja se ukaže kako bi problem bio riješen.
“Svi gledaju u Bugarsku i pitaju nas: ‘Zašto ih zaustavljate zbog tih promjena Ustava?’. Hajde da ja postavim drugo pitanje: ‘Zašto bi bio problem da Bugari budu dio deset naroda koji već jesu ili bi trebali biti uključeni u Ustav Sjeverne Makedonije?’. Dakle, to nije neki moj lični problem, ovo je politički problem. Ali, ovaj politički problem je sada dio pregovora između Sjeverne Makedonije i Evropske unije i nadam se da će se to riješiti onako kako je definisano. Bio bih veoma sretan kada bi sve ove zemlje, kada se sljedeći put okupimo zajedno, počele pregovore s pregovorima, jer zaista vjerujem da naš Balkan treba da bude jedinstven ekonomski, geografski i nadam se da će biti i politički. Ali, dozvolite da opet kažem imamo veliki domaći zadatak pred sobom u svojim zemljama”, zaključio je Denkov.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski izjavio je na liderskom panelu Bledskog strateškog foruma kako Evropska unija mora da evaluira volju i spremnost za proširenje jer se Sjeverna Makedonija već dokazala kao dobar i aktivan partner unutar NATO-a.
Članstvo u EU
Kako je rekao, 80 posto građana Sjeverne Makedonije su za članstvo u Evropskoj uniji, ali je njih isto 80 posto protiv blokada koje dolaze iz zemalja članica, a koje one koriste za unutarnje političke ciljeve.
Evropska unija, kako je naglasio, mora da evaluira volju i spremnost za proširenje, jer se Sjeverna Makedonija već dokazala kao dobar i aktivan partner unutar NATO-a.
“Ako to uporedite s EU onda je to veoma povezano, prije svega zbog povezanosti ekonomija. Ovdje sam sreo svoje sunarodnjake koji su na privremenom radu. Ako odete na rivijeru, kao da ste u Bosni i Hercegovini, jer su radnici, konobari iz BiH, a sreo sam i makedonske studente koji rade ovdje u Sloveniji i koji su me zamolili da im omogućimo da rade u članici EU-a, ali da to bude njihova zemlja, Sjeverna Makedonija”, pojasnio je Kovačevski tokom liderskog panela na temu “Solidarnost kao globalna sigurnost”.
Rekao je da u svjetlu članstva u EU ima želju da njegova zemlja nastavi napredak i da Evropska unija snađe snage za nastavak proširenja.
Ukoliko se to dogodi, kako je rekao, cilj o proširenju na Zapadni Balkan 2030. izgleda izvodivo.
“U svakom pogledu, među svim kandidatima, u smislu primjene uslova, Sjeverna Makedonija je najbolji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji”, zaključio je Kovačevski.
Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, rekla je na liderskom panelu 18. Bledskog strateškog foruma u Sloveniji da postoji veliki euroskepticizam u Srbiji, javlja.
Do toga je dovela činjenica da čekaju više od 20 godina.
“Svi mi radimo različite stvari, Sjeverna Makedonija je promijenila ime, ali i dalje ima poteškoće da dobije datum za početak pregovora. Ako pogledate Srbiju, od početka pregovora, 2014. godine, deset godina je prošlo, a pregovori i dalje traju. Dobijanje datuma za početak pregovora zapravo ne znači ništa. Znači puno ljudima na Zapadnom Balkanu, u Sjevernoj Makedoniji, u Albaniji, ali ne znači ništa u ljudima u zemljama članicama EU-a. Dajte im datum”, rekla je Brnabić.
Dodala je da ljudi u Srbiji vide i osjećaju da EU ima taj pogled na Zapadni Balkan “da šta god uradite nije dovoljno dobro”.
“Sve to izgleda kao proces bez kraja, dovodi u situaciju da je teško znati šta uraditi i ljudi se umaraju. Mislim da, ne samo Srbije, nego niko od nas nema bolju opciju ili plan B. Mi smo evropske zemlje, mi smo usred Evropske unije”, rekla je ona, podsjećajući da je Zapadni Balkan okružen Evropskom unijom.
Brnabić je rekla da je većina direktnih stranih investicija u Srbiji iz EU-a.
“Najviše poslova otvaraju kompanije iz EU-a. Naš izvoz je uglavnom u EU ili u region Zapadnog Balkana. Mi smo dio evropske porodice i mislim da bi bilo dobro i za nas i za EU da napravi taj zadnji korak i donese hrabru političku odluku da upotpuni evropsku porodicu Zapadnim Balkanom”, naglasila je Brnabić.
O odnosu s Kosovom Brnabić je rekla da je normalizacija, koja je u interesu i Beograda i Prištine, Srba i Albanaca, cijele regije, visoko na listi prioriteta Srbije.
“Normalizacija je počela Briselskim sporazumom potpisanim u aprilu 2013. godine, prije više od deset godina, kao prvim sporazumom o normalizaciji između Beograda i Prištine. Jedna i jedina stvar koju je Priština trebao da uradi je da uspostavi Zajednicu srpskih opština”, rekla je ona i napomenula da je EU garant Briselskog sporazuma i njegove primjene.
Brnabić je učestvovala na liderskom panelu u kojem su učestvovali i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, premijer Crne Gore Dritan Abazović, premijer Bugarske Nikola Denkov, premijer Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Hrvatske Andrej Planković i premijer Albanije Edi Rama.