Region

Europarlamentarka: Srbija nikad nije bila dalja od EU

Srbija nikad nije bila dalja od Evrope, a njena reputacija najgora je poslije 1999. godine, ocijenila je eurozastupnica Zelenih i izvjestiteljica Evropskog parlamenta za Kosovo Viola von Cramon i, usporedivši promjene u Evropi s padom Berlinskog zida, poručila: "Probudite se."

FOTO: AHMED JALIL / EPA
FOTO: AHMED JALIL / EPA

“Nisam sigurna da ljudi u Srbiji znaju da je reputacija Srbije najgora poslije 1999. godine”, navela je Von Cramon u intervjuu za beogradski list Nova. Srbija je danas “najviše moguće od 2000. godine” udaljena od Evropske unije, istaknula je njemačka eurozastupnica.

Zbog stajališta o sankcijama prema Rusiji, Srbija, po njenoj ocjeni, možda postane izolirana iz međunarodne zajednice, a niko toga nije svjestan. “Ljudi kolutaju očima kada se spomenu Srbija i njen napredak na sastancima u okviru evropskih institucija”, ukazala je Viola von Cramon.

Razmatranje ponude Pariza i Berlina

Ona je u pogledu dijaloga Beograda i Prištine sugerisala kako obje strane trebaju ozbiljno razmotriti ponudu Pariza i Berlina jer je “moguće da naredna ne bude bolja od prethodne”.

Predsjednik srbije Aleksandar Vučić u svom je posljednjem obraćanju javnosti rekao da bi Beograd mogao računati na ubrzan ulazak u EU i značajne ekonomske benefite ako ne bude blokirao članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama i ostalim međunarodnim institucijama.

“Mi ne možemo ignorisati taj prijedlog jer je to neodgovorno i neozbiljno”, rekao je tada Vučić govoreći o rješavanju kosovskog problema.

Albanski mediji su, pak, pozivajući se na svoje diplomatske izvore, izvijestili kako plan Pariza i Berlina predviđa da 2023. godine, deceniju nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, počne nova faza u dijalogu Beograda i Prištine. Zatim bi, nakon još 10 godina, kad EU bude spremna na proširenje i uključivanje Zapadnog Balkana, trebalo doći do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduvjeta za članstvo Kosova i Srbije u EU.

Održiv kompromis

Ako taj plan, koji navodno ima 13 tačaka, bude prihvaćen, “nezavisnost Kosova će priznati pet preostalih zemalja Evropske unije, dok će Srbija imati značajnu finansijsku pomoć i bit će priznata kao sila regije“, objavio je albanski portal Albanian post.

Von Cramon je, referirajući se na prijedlog Macron-Scholz, ocijenila da bi Beograd i Priština trebali naći “održiv kompromis i progutati neke gorke pilule na putu napretka”.

Komentirajući raniju izjavu specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog Kosova i Prištine Miroslava Lajčaka kako bi sporazum Beograda i Prištine mogao biti postignut do kraja 2024. godine, Von Cramon je rekla da Brisel “u potpunosti i nepokolebljivo” podržava rad Miroslava Lajčaka te da ona vjeruje kako bi taj cilj “mogao biti realan”.

Von Cramon je ocijenila i da je Srbija uradila mnogo da popravi svoj loš imidž nakon devedesetih godina prošlog vijeka, ali da bi sadašnja pozicija to mogla poništiti.

“Još ne razumijem kako predsjednik Vučić ili bilo ko u vladi ne razumije tektonske promjene u Evropi i uticaj koji je sličan padu Berlinskog zida. Stoga je moja poruka za sve u Srbiji – probudite se i nemojte pad ovog zida prespavati ponovo”, poručila je njemačka eurozastupnica Zelenih Viola von Cramon.

Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Prištine Miroslav Lajčak sastat će se nakon prošlosedmične posjete Kosovu sa predsjednikom srbije Aleksandrom Vučićem.