Ekonomija

Njemačka planira prepoloviti kvotu za radnike iz BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana

Vlada Njemačke planira promjenu pravila za uvoz radnika sa Zapadnog Balkana od 1. januara 2027. godine.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY
Ilustracija

Umjesto 50.000, broj viza bi mogao biti prepolovljen na 25.000 godišnje. Ista najava postojala je i prošle godine nakon potpisivanja koalicionog sporazuma, CDU/CSU i SPD-a.

Prema trenutnim pravilima, Vlada Njemačke dozvoljava građanima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije da rade u Njemačkoj ukoliko imaju ugovor o radu.

Kao dio svog reformskog paketa od 34 tačke, CDU/CSU i SPD planiraju prepoloviti broj izdatih viza od 1. januara 2027. godine s 50.000 na 25.000 godišnje. Centralni savez njemačkog građevinarstva (ZDB) upozorava na gubitak radnih mjesta i posljedice po mnoge infrastrukturne projekte.

“Ovo bi bio težak udarac za građevinsku industriju. Blizu 30 posto viza odlazi u građevinski sektor. Nijedna druga grana industrije ne koristi ovu regulativu u tolikoj mjeri”, saopštio je centralni savez.

Vlada Njemačke pravda ovo smanjenje rastom nezaposlenosti u Njemačkoj.

Prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje (BA), Pravilo za Zapadni Balkan se općenito odnosi na sve vrste zaposlenja, čak i bez kvalifikacija. Isključene su samo regulisane profesije, poput doktora, ali se u tim slučajevima prvo mora priznati kvalifikacija.

“Svaki sedmi građevinski radnik ima strani pasoš. Za građevinsku industriju, ova regulativa je najuspješniji model za regrutovanje radnika i stručnjaka iz trećih zemalja. Snažno upozoravamo na posljedice prepolovljavanja kvote. Građevinska industrija bi do kraja godine mogla izgubiti 8.000 radnika”, kaže Felix Pakleppa, generalni direktor ZDB-a.

Potražnja za vizama za Zapadni Balkan uglavnom je velika. Kvota za 2025. godinu bila je iscrpljena već krajem novembra, te su aplikacije morale biti odbijene.

Prema navodima ZDB-a, Savezna agencija za zapošljavanje je prošle godine izdala čak 105.000 odobrenja, jer zbog dugih perioda čekanja u viznim odjelima svako odobrenje ne mora rezultirati ulaskom u zemlju.

“Ova regulativa funkcioniše tačno onako kako kreatori politika zamišljaju legalnu migraciju. Svako ko dođe mora imati ugovor o radu”, rekao je Pakleppa.

Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), 98 posto imigranata je zaposleno. Blizu 58 posto radi kao stručna radna snaga, specijalisti ili eksperti, iako to nije uslov.

“Pravilo za Zapadni Balkan predstavlja useljavanje radi posla, a ne radi socijalne pomoći. Sami CDU/CSU i SPD su ga uveli 2016. godine. Ne bi trebali sada uništavati vlastiti uspješan model”, naglašava Pakleppa.

Građevinska industrija poziva saveznu vladu da zadrži kvotu na najmanje 50.000, da digitalizuje i ubrza vizne procedure, te da razmotri mogućnost proširenja programa na druge zemlje porijekla.