U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se smanjio za 3,5%, dok se broj nezaposlenih osoba povećao za 12,8%. Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini, u prvom kvartalu 2025. godine iznosio je 1,473 miliona i povećao se za 1,4% u odnosu na prethodni kvartal.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u prvom kvartalu 2025. godine od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu 854 hiljade (60,9%) su muškarci, a 547 hiljada (39,1%) su žene.
Od ukupnog broja zaposlenih osoba 763 hiljade (62,9%) su muškarci, a 450 hiljada (37,1%) su žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 90 hiljada (48,2%) su muškarci, a 97 hiljada (51,8%) su žene.
Potezi i strukturalni problem u Federaciji BiH su uticali na radnike složenije i manje povoljno nego u entitetu Republike Srpske gdje uvode mjere koje direktno podstiču zaposlenost i rast platnih osnovica.
Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH ukazao je na činjenicu kako brojke dovoljno govore.
“Najgore što možete raditi iz pozicije vlasti za radnike jeste da im smanjite mogućnosti za zapošljavanje tj. svojim djelovanjem smanjite broj radnih mjesta. Upravo to se desilo u FBiH – u komparaciji sa RS i BD gdje imamo pozitivne trendove. Brojevi govore sve.
Dva entiteta, jedna država. U entitetu RS broj zaposlenih u trgovini je rastao. 608 više zaposlenih u odnosu na decembar. U FBiH obrnuti trendovi – 1.677 manje u odnosu na decembar. Još da napomenem da Orašje još uvijek računamo u ovoj federalnoj statistici”, poručio je Čavalić.
Također je objavio zvaničnu statistiku Ministarstva finansija FBiH gdje se može vidjeti kako je broj zaposlenih u trgovini u novembru prošle godine iznosio 62.449, dok je u martu ove godine ta brojka smanjena na 60.513, što predstavlja gubitak blizu 2.000 radnih mjesta od kako je uvedena neradna nedjelja.
Ako se uporede zvanični podaci iz 2020. i 2025, može se vidjeti da je do najvećeg procentualnog rasta u ličnim primanjima u RS, došlo u sektoru trgovine, čak 78 posto. Na drugom mjestu je građevinarstvo (76,5 posto), trećem prerađivačka industrija (65 posto), a na četvrtom ugostiteljstvo (60 posto). I pored ovog velikog procentualnog rasta, zaposleni u ova tri sektora su i dalje među najslabije plaćenim u Republici Srpskoj.
Uporedimo li ove podatke sa kretanjem vrijednosti sindikalne potrošačke korpe i to na području cijele BiH, može se lako vidjeti da rast plata još ne prati u dovoljnoj mjeri rast cijena, pogotovo ne osnovnih životnih namirnica.
Minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) iznosi 1.000 KM (oko 511 eura) neto. U Republici Srpskoj (RS), minimalna plata se razlikuje u zavisnosti od stručne spreme, krećući se od 900 KM do 1.300 KM. Za nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike je 900 KM, za one sa trogodišnjom srednjom školom 950 KM, sa četvorogodišnjom srednjom školom 1.000 KM, a za one sa visokom stručnom spremom 1.300 KM.
Federacija nema adekvatan socijalni dijalog sa poslodavcima, dok evidentno da entitet RS ima neke konkretne dogovore uključujući i izmjene u sistemu naplata. Poslodavci u Federaciji ukazuju i na činjenice da se u neravnopravan i diskriminatoran položaj dovode privatne kompanije u odnosu na javne.
Nažalost, najteže je privatnim obrtima, malim firmama u BiH i to zbog više razloga, pravnog okvira, poreza, parafiskalnih nameta, birokratije, radne snage, sive ekonomije, ali i loše podrške države.
Treba istaći i da se Federacija suočava sa kompleksnom administracijom, a kako i svi vidimo bez neke tendencije da se tu situacija promijeni u korist malih privrednika. A mjere koje bi sigurno značile su digitalizacija procesa, fiskalne olakšice, smanjenje doprinosa, nameta i kirija.
Privatni obrtnici i male firme su kičma realne ekonomije, ali su marginalizovani i opterećeni često više nego veliki privredni subjekti. Da bi opstali potrebno je sistemsko rasterećenje, digitalna podrška i da vlast konačno traži i uvaži mišljenje struke i poslodavaca.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.