Naime, Efendić je na Facebooku napisao da je ideja o gradnji spomenika Kralju Tvrtku u Sarajevu dobra i da je podržava, ali da mu “ne ide u glavu da je Tvrtko hodao u suknji”.
“Mislim da je bilo mnogo primjerenije napraviti spomenik kralja kao konjanika kako je to u svim drugim evropskim državama koje su bile kraljevine“, naveo je Efendić u komentaru o podizanju spomenika Kralju Tvrtku.
Nakon njegovog posta i komentara, uslijedili su brojni komentari građana koji su, u najmanju ruku, ismijali ovaj njegov komentar objašnjavajući da se ne radi o suknji.
O samoj problematici “suknje” i odore koju je Kralj Tvrtko nosio upitali smo historičara Senada Kadrića, koji je za N1 pojasnio o kakvoj vrsti odjeće se radi.
“Iz dubrovačkih arhivskih izvora spominju su haljine pod nazivom ad modum bosnensem. Pojava vladara u ovakvoj odori nije karakteristična samo za bosansko srednjovjekovlje. Izvori prikazuju mnogobrojne evropske vladare u sličnim odjevnim kombinacijama“, kazao je Kadrić u razgovoru za N1.
Vladarsku odoru su izrađivali posebni majstori, dodaje.
“Odjevni predmeti su uglavnom izrađivani kod kuće, a one zahtjevnije odjevne kombinacije među kojima je svakako bila i vladarska odora izrađivali su majstori koji su se zvali šavci ili svitari“.
Također, specifičan je primjer bosanske vune koja je budila interesovanja i međunarodnih trgovaca.
“Bosanska vuna je od materijala koji su su između ostalog korišteni u izradi odjevnih predmeta bila izuzetnog kvaliteta, za nju su se uveliko interesovali međunarodni trgovci. U nešto manjem obimu koršetena je koža i krzno, a vlastela je nerijetko dekorisala odjeću zlatom i srebrom“, kazao je u razgovoru za N1 historičar Senad Kadrić.