Organizatori konferencije, Akademija nauka i umjetnosti BiH Odjeljenje humanističkih nauka, u suradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke, očekuju da će se učesnici kroz predavanja fokusirati na pitanja poput dogmatizacije znanosti, etičkih i moralnih dilema u primjeni novih tehnologija, uloge etike u pravu i ekonomiji te druge relevantne teme.
Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković kaže da, iako se danas znanje ne doživljava kao univerzalna vrijednost, treba ga novim pristupima uzdići na veći nivo, iskristalizirati. Društvo znanja pokreće ekonomski, socijalni i svaki mogući napredak i razvoj društva. Stiče se utisak da danas te vrijednosti nisu baš naglašene ali kroz razmjenu ideja, kreativnih, inovativnih pristupa, novih metoda, moguće ih je oživjeti – kaže ona.
Smatra da se, na žalost, zabrinjavajuće malo ulaže u nauku. Stoga nastoje povećavati pristup ka novim metodama učenja, razmjene ideja i iskustava organiziranjem konferencija. Dakle, ulaganje u nauku je neophodno da bismo imali prosperitet. U globaliziranom društvu u kakvom živimo, sa svim turbulencijama, potrebama tržišta rada, kapitala, mislim da je neophodno naglašavati to kao vrijednost i učiti mlade ljude funkcionalnim znanjima, kompetencijama, vještinama koje su neophodne posebno digitalni aspekt bez kojeg na žalost ne možemo dalje u svijet – istakla je.
Program konferencije obuhvatio je niz predavanja kojima se istražuju različiti etički i moralni aspekti znanja, a među predavačima su eminentni stručnjaci iz područja humanističkih disciplina, prava, ekonomije, prirodnih znanosti i obrazovanja.
Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Jasmina Alihodžić smatra da je bh. društvo pred brojnim izazovima, postoje moralno etičke dileme i sve se površno posmatra.
Stoga, tvrdi ona, potreban je multidisciplinarni pristup, jer pravo, ekonomija, medicina, biomedicina i tehničke nauke nisu jednoznačne oblasti. Radi se o multidisciplinarnosti, isprepletenosti tih disciplina i jako je važno uzeti u obzir njihovu moralno etičku podlogu. Uglavnom se pravo posmatra kao norma, kao konačno rješenje. Međutim, mi u tom kontekstu moramo govoriti o moralno-etičkim pretpostavkama u fazi stvaranja i u fazi primjene prava – istakla je ona.
A o tome se i govori na konferenciji jer, kako je istakla, jedino znanje može ponuditi odgovor na sve dileme, poteškoće i izazove sa kojima se društvo i svijet u cjelini susreću danas. Znanje je pokretač svega, generator napretka u društvu, čemu svi trebamo težiti. I mi koji se na neki način bavimo naučnim radom i naše kolege studenti trebaju težiti tom znanju i prevazilaženju problema u društvu – zaključila je Alihodžić.
Brojne su i izazovne teme koje učesnici aktueliziraju, od toga da li je znanje lišeno etike ili je etika lišena znanja, kakve su etičke i moralne vrijednosti u procesu stvaranja i primjene prava, koje su etičke i moralne dileme u primjeni genetičkih manipulacija i savremene biotehnologije, kao i etičko-moralne dileme u nuklearnoj hemiji i biotehnologiji.