Međutim, nije prvi put da entiteti pokušavaju regulisati pitanje državne imovine. Desilo se to i u slučajevima Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakonu o šumama, Zakonu o unutrašnjoj plovidbi, Zakonu o statusu državne imovine u Republici Srpskoj, ali i u slučajevima u Federaciji BiH. Iako nema stvarne nadležnosti u parlamentarnu proceduru uputiti zakon kojim se reguliše materija koju entitet nema pravo pravno regulisati, Narodna skupština je usvojila ovaj zakon. On treba da bude pred Vijećem naroda, a ukoliko bude usvojen, vrlo brzo i pred Ustavnim sudom BiH… istim putem kao u slučajevima ranijih sličnih zakonskih rješenja – citat je iz saopćenja.
Ovaj zakon, osim što reafirmira pokušaj afirmiranja nepostojećeg suvereniteta entiteta, nauštrb suvereniteta države, nastavak je pokušaja “entitetskog nacionaliziranja” imovine i delegitimiziranja države.
– Zakon na državnom nivou bi suštinski i trajno riješio pitanje državne imovine, što je moguće postići na dva načina – da visoki predstavnik nametne zakonsko rješenje ili da dogovorom i kompromisom konačno sami uredimo ovo pitanje, a što ne smije biti na štetu posjednika državne imovine, građana, države i institucija Bosne i Hercegovine – naveo je Duraković.
Nijedan stranački sporazum ne može biti iznad Ustava i odluka Ustavnog suda, kazao je također.