Službene obavijesti o boravku Branimira Glavaša u Bosni i Hercegovini (BiH) u srijedu (15.11.) nije bilo, mada je Glavaš na svom Facebook profilu objavio status da je napustio Hrvatsku i otišao u BiH. „Za svaki slučaj. Što je budali i sucu u glavi nikada se ne zna“, napisao je Glavaš.
General-bojnik Hrvatske vojske očito nije želio u Hrvatskoj čekati pravosnažnu presudu Županijskog suda u Zagrebu. Nepravosnažno je u slučajevima „Selotejp“ i „Garaža“ osuđen na sedam godina zatvora za ratni zločin nad Srbima u Osijeku 1991. godine, piše DW.
Nešić može tražiti Glavaša u Drinovcima
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić rekao je da će policija provjeriti okolnosti pod kojima Glavaš boravi u BiH, nakon čega je moguće poduzimanje „određenih mjera“. Nešić je novinarima kazao da nije dobio nikakvu službenu obavijest o Glavaševom dolasku u BiH, ali je od Granične službe zatražio provjeru nakon medijskih objava, kao i informaciju o tome gdje se Glavaš trenutno nalazi.
Glavaš se, međutim, potrudio da olakša posao ministru Nešiću tako što je na Facebooku napisao da se nalazi u Drinovcima, u hercegovačkoj općini Grude. Također je kazao da više ne želi živjeti u Hrvatskoj i da nema namjeru odslužiti „ni jedan dan u zatvoru“.
Branimir Glavaš je i ranije bježao u BiH
Glavaš je državljanin Hrvatske i BiH. Na državljanstvo BiH pozvao se i 2009. godine kada je u tu zemlju pobjegao prije izricanja presude po optužnici za ratne zločine u Osijeku kada je osuđen na 10 godina zatvora. Nakon što je ta prva osuđujuća presuda postala pravosnažna, Hrvatska je od BiH tražila da Glavaš tamo izdržava zatvorsku kaznu.
Hrvatska radio-televizija (HRT) podsjeća da je Sud BiH Glavašu potvrdio kaznu od osam godina zatvora koju je izdržavao u zatvorima u Zenici i Mostaru. Pušten je 2015. godine nakon što je Ustavni sud Hrvatske ukinuo osuđujuću presudu. Bude li Glavaš ponovo pravosnažno osuđen i odluči li ostati u BiH, Hrvatska ponovo može tražiti da Glavaš izdržava kaznu u BiH, piše na portalu HRT-a.
Sporazum o izručenju samo je „mrtvo slovo na papiru“
No, Hrvatska može tražiti od BiH i izručenje Branimira Glavaša, pojašnjava za DW sarajevski advokat Asim Crnalić. „Hrvatska i BiH su 2012. godine potpisale međudržavni sporazum o izručenju kako bi se stalo u kraj osobama sa dvojnim državljanstvom koje u drugu zemlju bježe od krivičnog progona“, kaže Crnalić.
On, međutim, napominje da se relizacija tog sporazuma u praksi ne provodi kako je očekivano i da se pri izručenju uvijek gleda na reciprocitet. „To je pitanje ravnopravnog odnosa među državama u pogledu ekstradicije, a Hrvatska ne izručuje BiH svoje državljane koji imaju i državljanstvo BiH“, pojašnjava Crnalić.
BiH neće izručiti Glavaša Hrvatskoj?
Međudržavnim ugovorom predviđeno je i izručenje vlastitih državljana ako su ispunjeni određeni uslovi. Između ostalog, ako se radi o krivičnim djelima organiziranog kriminala, korupcije ili pranja novca, ali njegove primjene, barem, kada su u pitanju poznatiji „bjegunci“ do sada nije bilo.
Sarajevski advokat podsjeća na slučaj bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića koji je, nakon izricanja presude, pobjegao u Hrvatsku. On nikada nije izručen BiH uprkos zahtjevima. Isto se prema BiH ponaša i Srbija, kaže Crnalić, navodeći primjer generala Vojske Republike Srpske i ratnog zločinca Novaka Đukića koji je, nakon pravosnažne presude u BiH, utočište našao u Srbiji.
Mamić, Jelavić i ostali…
„BiH i Hrvatska, kao i BiH i Srbija, imaju sporazume o izručenjima koji se odnose na pravnu pomoć u krivičnim stvarima i na temelju tih sporazuma izručenja su moguća, no u praksi se to uglavnom ne provodi“, kaže sagovornik DW-a. „Gospodin Glavaš je nepravosnažno osuđen u Hrvatskoj, gdje je i počinio djela za koja ga sud tereti, ali ako je došao u BiH, onda ga BiH štiti kao svog državljanina, a to se odnosi i na druge poznate primjere“, kaže Crnalić.
Među najpoznatijim „bjeguncima“ iz Hrvatske koji su iskoristili dvojno državljanstvo kako bi izbjegli krivični progon je bivši izvršni potpredsjednik nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba Zdravko Mamić. On je u Hrvatskoj pravosnažno osuđen na šest i po godina zatvora, a utočište je našao u Hercegovini. Vlasti u BiH su 2018. godine odbile hrvatski zahtjev za njegovo izručenje.
Zloupotreba dvojnog državljanstva kao „dvosmjerni proces”
I Mamić i Glavaš su rođeni u Hrvatskoj, a državljanstvo BiH su dobili na osnovu porijekla, budući da su im roditelji rođeni u BiH. Da je riječ o „dvosmjernom procesu“, potvrđuje i spomenuti slučaj Ante Jelavića. Bivši član Predsjedništva BiH osuđen je zbog kriminala u nekadašnjoj Hercegovačkoj banci. Pobjegao u Hrvatsku koja je 2017. godine odbila izručiti ga BiH.
U BiH se sklonio i hrvatski poduzetnik Miroslav Kutle protiv kojeg su u Hrvatskoj pokrenuti postupci zbog zloupotreba u privatizaciji, a Jutarnji list podsjeća kako on iz sigurnosti svog novog doma u Širokom Brijegu čeka zastare predmeta koji ga terete za malverzacije. BiH ga nije izručila Hrvatskoj.
Dvojno državljanstvo kao mač sa dvije oštrice
Jedan od primjera je i slučaj sutkinje Lejle Fazlagić koja je u BiH osumnjičena za protuzakonitu preprodaju nekretnina. Ona je, bijegom u Hrvatsku, izbjegla suđenje iskoristivši dvojno državljanstvo. Hrvatski sud dopustio je njezino izručenje, ali Ministarstvo pravde nije donijelo rješenje o izručenju BiH.
Branimir Glavaš bio je jedna od ključnih figura Domovinskog rata i politički akter u Hrvatskoj tokom niza godina, ali je njegova karijera obilježena kontroverzama. I njegov slučaj pokazuje da dvojno državljanstvo može biti „mač sa dvije oštrice“ – instrument dodatnih mogućnosti i prava, ali i izbjegavanja krivične odgovornosti.