Aktuelni rat na Bliskom istoku pokupio je svu medijsku pažnju, tako da ostale vijesti koje nam se plasiraju često prođu i nezapaženo. Koga interesuje Ukrajina u ovom momentu? Šta se dešava u ovoj zemlji, kako ljudi žive, koliko ih umire…? A ide zima…
O Ukrajini, ali i o BiH razgovarali smo s ekonomistom i diplomatom Draškom Aćimovićem, koji je za Bosnainfo, u prvom dijelu razgovora, opisao stanje u Ukrajini.
Nedavno ste se vratili iz Ukrajine. Možete li nam dočarati, iz prve ruke, kako izgleda život u toj ratom opustošenoj zemlji?
“Situacija je takva da je u dijelovima koji su u zoni ratnih dejstava zemlja sva spržena. Tu, vjerovatno, više nikad neće biti gradovi, tu će biti industrijske zone, jer se u tim gradovima, koji su u potpunosti sravnjeni, nalaze najveće zalihe rude i rudnih bogatstava u Ukrajini.
S druge strane, dvije trećine zemlje koje nisu pod direktnim borbenim dejstvima imaju drugačiji pristup životu. Ljudi se jednostavno trude da idu naprijed, da budu pozitivni, optimistični, da se ne razgovara samo o negativnim stvarima, o ratu nego da se gleda kako da se pokrene posao, kako da se živi, kako da to sve normalno funkcioniše…
Ono što je vrlo iznenađujuće jeste, ako pogledamo pogotovo dijelove koji se nalaze uz granicu sa Slovačkom, Mađarskom, Poljskom, da se već puno gradi. Ljudi su se doselili iz unutrašnjosti, iz ratnih područja, stvaraju se mali moderni evropski gradovi…”
Kao što rekoste, veoma iznenađujuće. Kad se govori o Ukrajini, nije baš prva asocijacija, uslovno rečeno, život, u smislu u kojem ste ga naveli. To mi ne vidimo. Vidimo samo rat i razaranja te predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Naravno, od 7. oktobra sve manje viđamo i čujemo Ukrajinu. Možemo li povezati rusko-ukrajinski rat s onim na Bliskom istoku, recimo s tim da je pečat Rusije na oba rata, u jednom je direktni agresor, u drugom, proxy ratu, podržava Hamas?
“Uglavnom Iran daje podršku Hamasu. Naravno, pošto su Rusija i Iran partneri i imaju odlične odnose, znači da vjerovatno ima i tu tragova njenog uticaja.”
Zašto ovo pitam? Da li se Rusija precijenila, pa sad skreće pažnju sa svog rata i koliko će trajati skretanje pažnje? Ide zima… Ukrajina strahuje da će Rusija intenzivirati napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu prije nego zahladi…
“Vrlo je teška situacija, na frontu nema pomjeranja, samo imaju ogromne ljudske žrtve, sve više se pominje mogućnost mirovnih pregovora, koji se već vode, naravno sakriveno od očiju javnosti, međutim, to je vrlo teško i u suštini neizvodivo u ovom momentu. Pominje se i model završetka rata Sjeverna i Južna Koreja. Mada mislim da teško može, još jedan dugi period, doći do na taj način zaustavljanja rata. Očekujem više eskalaciju za, što ste dobro rekli, energetsku infrastrukturu i to će samo pojačati intenzitet.
Druga stvar koja je promakla prilično našim medijima jeste da je jedan od vodećih ruskih generala (Andrej Mordvičev, op. a), koji su pruzeli vođenje rata u Ukrajini, rekao da će oni krenuti dalje prema istočnoj Evropi, što je jedna jako zabrinjavajuća situacija.”
Prilično toga promiče medijima, naročito poslije promjena geopolitičke slike, samim tim mijenjaju se i prioriteti. Kao što sam navela, pažnja je skrenuta, koliko je, ustvari, zabrinjavajuća situacija i šta smo još propustili?
“Propustili smo to da se dugo godina, još od tih sukoba 2014, smatralo da će Rusija pokušati da uzme samo Mariupolj i dio oko njega tako da spoji Krim s Donbasom, Donjeckom i Luganskom. Vidimo manje-više da oni tu stoje, njihova vojska je tu ukopana, u suštini na tim linijama.
S jedne strane, ako se prihvati pozicija da je to možda bio krajnji cilj u trenutnoj fazi rata, onda su ga dostigli, a ako je cilj daljnje proširenje, kako je pomenuti general najavio, da će ići na istočnu Evropu, a to je Rumunija, s druge strane zemlje Baltika, to je vrlo opasno.
Situacija je veoma opasna
U ovom momentu imamo informaciju, koja kod nas možda nije ni objavljena, da se u određene zemlje Baltika ljudi vraćaju iz Irske i drugih zemalja i pripremaju se za rat, tako da je situacija veoma opasna. U ovom momentu teško se opredijeliti za to kada će se nastaviti i proširiti ta borbena dejstva, jer nema tu govora o smirivanju.”
Ako je vjerovati CNN-u i The Economistu, izgledi za pobjedu Ukrajine u ratu nisu dobri, vrhovno zapovjedništvo ukrajinske vojske priznaje da je vojno polje zašlo u pat-poziciju i da se čeka dugotrajan i iscrpljujući rat koji koristi Moskvi. Ofanziva ne prolazi kako se i očekivalo, kao što rekoste, Rusi su se ukopali. Predsjednik Rusije Vladimir Putin u talasima šalje vojsku u smrt, imaju male pobjede u kontraofanzivi. Šta se, zapravo, dešava na ratištu, generalno u Ukrajini?
“Ono što je osnovno, nema promjena na ratištu s jedne strane, s druge, jedna od najvažnijih tema koja se trenutno pominje u Ukrajini, što je za naše medije interesantno, jer to niko nije zabilježio, jeste da je parlament Ukrajine završio rad, oficijelno, mandat mu je istekao, uvedeno je ponovo vanredno stanje, predloženo da bi se izbjegli izbori i jedna od trenutno glavnih tema je da se naprave novi izbori i za parlament i za predsjednika države na proljeće sljedeće godine.”
Kakvi su izgledi da se to desi?
“Trenutno ima mnogo struja koje to forsiraju. Pošto je Ukrajina država u kojoj predsjednik ima velike ovlasti, i ako bi došlo do izbora, prvo predsjedničkih, onda parlamentarnih, u tom slučaju, onaj ko bi pobijedio na predsjedničkim, formirao bi sigurno većinu i u parlamentu. I tu se trenutno vodi najveća polemika o tome da se održe prvo parlamentarni, pa onda predsjednički na proljeće ili da se održe zajedno.”
Kako je to moguće?
“Tu se postavlja sljedeće pitanje, kako održati takve izbore u situaciji kad imamo milione Ukrajinaca rasutih po svijetu i imamo milione koji su u zoni ratnih dejstava i kako to ostvariti. I tu sad postoji mogućnost tzv. DIA sistem…”
Šta je DIA sistem?
“Ukrajinci su uradili veliku digitalizaciju na početku mandata Zelenskog. To je kao jedan vid elektronske uprave, gdje imate svoj zaštićeni kod kojim vi možete preko mobilnog telefona, nekog od uređaja, bilo gdje da se nalazite, da glasate. Tehnički mogu to ostvariti, nije problem, to je nešto što mi nemamo npr…”
A nećemo ni imati…
“Vjerovatno nećemo. Oni su to napravili i to je nešto što se pokazalo jako dobrim za vrijeme rata, ljudi to koriste, preko toga rade i puno drugih stvari, sve što je vezano i za svakodnevni život, oni to mogu uraditi elektronski. To je bila kampanja da sve što je vezano za tvoje potrebe imaš u telefonu.”
S druge strane imamo sliku Rusije, statistika kaže da 70 posto Rusa podržava aktuelnog predsjednika. Znamo da je Putin lice s potjernice Međunarodnog krivičnog suda, znamo da je Rusija kao država dobro unazađena ratom, znamo da strahovlada ulazi u pore, da stradaju novinari koji nisu bliski režimu… Koliko neko smije ustati i reći da nije za Putina? Koliko je realna ta procjena?
“Realna je iz više razloga, zato što mobilizacija uglavnom nije išla iz većih gradova koji su u suštini prilično nje pošteđeni i oni uglavnom rat gledaju kroz medije, tako da oni ruski krajevi koji su zabačeni do danas imaju samo državne medije koji i formulišu mišljenje, tako da je ta cifra realna.”
To je i više nego dovoljno… Niko ne može predvidjeti kada će se i na koji način ovi apokaliptični scenariji završiti, niti hoće li ih biti još. Može li se nazrijeti neka nova slika kako će svijet izgledati dan poslije?
“Cjelokupna slika svijeta se mijenja, meni je teško krajnju sliku predstaviti, međutim, kako će svijet izgledati, ne onako kako je izgledao do početka rata u Ukrajini, odnosno od početka pandemije koji je početak svih promjena. Od toga momenata nemamo sliku kako će tačno izgledati svijet, ali uglavnom vidimo da su metode promjene vrlo brutalne. I to je ono što plaši.
Egzodus u Nagorno Karabahu
Nova podjela, kako će se ona dešavati… Vidjeli smo, s jedne strane, Nagorno Karabah, za 24 sata se anektira dio teritorije, za mjesec se potpuno isele građani i teritorija pripadne drugoj državi. S druge, vidimo to identično u Ukrajini, s tim područjima već su se aneksirali unutar Rusije i unijeli u njen ustav, što je nevjerovatno. Sve ide takvom brzinom da je nemoguće da je neko mogao predvidjeti da će se desiti ovakav upad u sistem u Izraelu i da će teroristi ući i s takvom žestokošću napraviti sve ovo…”
Moram da Vas prekinem, pominjete upad u sistem, kada se desio taj teroristički napad, prema nekim informacijama, samo su četiri zemlje mogle da upadnu u izraelski sistem i naprave havariju: Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija. Ili imate drugu teoriju?
“Znajući način funkcionisanja tog dijela i Gaze i izraelske zaštite, jer sam bio često tamo, znam manje-više kako to funkcioniše, vrlo teško je vjerovati da je to bila greška sistema obavještajnih službi. Ona teorija koja meni izgleda najrealnija, to je da je odrađena artificial intelligence, vještačka inteligencija, da je nešto urađeno u sistemu izraelske zaštite. Znači, možemo samo nagađati da li su im ubačene određene slike, zaustavljene određene slike na svim njihovim uređajima i predstavljeno, ubačeno nešto drugo, tako da je to jedina teorija koja mi je najrealnija, jer znam kako njihovi zidovi izgledaju, tuneli i kako je to sve išlo.”
Ko je mogao napraviti taj AI upad u sistem?
“Ko je i ako je napravio, to je sad veliko pitanje. Da li su to neke zemlje, da li su neki centri nekontrolisani ili…”
Ok, vratimo se na Ukrajinu. Evropa shvata šta se vojno dešava, izlaze navidjelo unutrašnji problemi. Mađarska ne da više pare za Ukrajinu, Slovačka ni metak, Poljska i Ukrajina prethodno su se posvađele zbog žita, pa je Poljska odlučila da se više neće igrati, ne šalje više oružje. Ipak,u fokusu je prijem Moldavije, Ukrajine, pa i nas u EU. Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen užurbano radi na tome, a njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock uvjerila je ukrajinskog kolegu Dmitra Kulebu u to da će se Ukrajina pridružiti EU. S jedne strane, korupcija se navodi kao najčešći primjer kamena spoticanja pristupanja pregovorima, s druge, Bugarska je imala mnogo viši nivo korupcije kad je ušla u EU. Hoće li ona predstavljati problem pristupanju Ukrajine?
“Bio sam tad u Bugarskoj, čak sam pomagao u izradi nekih zakona itd. Bugarska je imala ekstremno visok nivo korupcije u tom momentu, to su sve bile političke odluke, u tim odlukama slali su se zakoni u parlament Bugarske i to na engleskom, pa je bila frka kako brzo prevesti, ali ta brzina bila je nevjerovatna. Međutim, teško je porediti korupciju, ona je u tom momentu bila ekstremno visoka. U Ukrajini je ima u ovom momentu, međutim, mnogo zakona je usvojeno i dosta akcija je preduzeto da se ona počne smanjivati. To je to što je Von der Leyen pohvalila, međutim, postavila je još niz novih zahtjeva. Možemo reći da je Ukrajina od tih otprilike sto posto, uradila oko 70 posto u poređenju s BiH, koja je uradila 10 posto.”
Znamo da je prijem u članstvo na dugom štapu, ali koliko je realno da će EU ikad graničiti s Rusijom?
“Vrlo teško je predvidjeti gdje bi bile te granice? Ukrajina traži da se granice vrate na one iz 1991. Ako dođe do tih pregovora, što je vrlo teško u ovom vremenu predvidjeti, EU daje podršku Ukrajini, jer smatra da je Ukrajina brana u napadu na nju. I na taj način žele da pokažu, kao i ovo sad, otvaranje pregovora, a ono može trajati godinama.”
(nastaviće se)