Tim povodom razgovarali smo sa specijalistom radiologije, sa višegodišnjim iskustvom i fokusom na radiološku dijagnostiku dojke, doktoricom Unom Delić koja nam govori o važnosti redovnih pregleda, statistikama, ali i upozorava da je svaka nova promjena na dojkama alarm za odlazak ljekaru.
Na početku razgovora za portal BosnaInfo upitali smo je šta podrazumijeva jedan pregled dojki? Znamo da žene do 30 godina rade ultrazvučni pregled, a poslije 30. godine mamografija. Zašto je to tako?
“Prema smjernicama mamografija se radi jedanput godišnje nakon 40-te godine života. Ultrazvuk rade i žene mlađe životne dobi. Osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom za karcinom dojki sa majčine strane bi preglede trebale početi ranije (UZ pregled jednom godišnje u kasnim dvadesetim). Bez obzira na razvoj i napredak dijagnostičkih modaliteta, mamografija je i dalje najsenzitivnija metoda u preventivnim pregledima dojki i otkrivanju ranog stadija karcinoma dojke. U početnim stadijima, kada je i poželjno otkriti karcinom, isti se ne može napipati, a prepoznati se može jedino na mamografskom pregledu”, govori naša sagovornica.
Kako kaže, njihov je cilj dijagnosticirati karcinom u ranoj fazi kako bi uspješnost liječenja i izlječenja bila u vrlo visokom procentu.
Zanimalo nas je koji je to prvi alarm da bi se žena trebala odmah javiti ljekaru?
“Jako je bitan redovan samopregled dojki jednom mjesečno te odlazak specijalisti jednom godišnje. Ukoliko napipamo neku promjenu u dojci koja se ne mjenja nakon ciklusa, trebamo se javiti na kontrolni pregled. Svaka promjena u dojci karcinom, ali se ne treba ignorisati i treba otići na specijalizirani pregled”, naglašava dr. Delić za Bosnainfo.
Žene vrlo često ne odlaze ljekaru godinama, jer nemaju uslove ili jednostavnu nemaju tu kulturu. Kako utjecati na tu činjenicu?
“Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja nema razvijen nacionalni skrining program – preventivni mamografski pregledi zdrave ženske populacije. Kroz saradnju sa Think pink platformom, Udruženjem žena oboljelih od karcinoma dojke Renesansa i oglašavanjem kroz razne medijske programe pokušavamo podići svijest žena o važnosti redovnog samopregleda i pregleda. Mediji igraju veliku ulogu u ovome procesu, te bi trebalo podizati svijest kroz tekstove, akcije…”, ističe.
O kakvim statistikama možemo govoriti? Da li se slučajevi pojave karcinoma dojke povećavaju iz godine u godinu?
“Na žalost karcinom kao oboljenje je generalno u porastu, tako i karcinom dojke. Pomjera se i dobna granica, tako da sve češće i mlađe žene obolijevaju”, govori nam dr. Delić.
Na kraju razgovora za portal BosnaInfo upitali smo je i gdje žene u Sarajevu mogu otići na preglede dojki i šta im je potrebno? Poznato je da zbog čekanja, i po nekoliko mjeseci, često odustaju od pregleda.
“Odlazak ljekaru se nekada odgađa i zbog komplikovanosti samog sistema pregleda, dugih lista čekanja i komplikovanosti procedure. Moja želja je bila da otvorim Dijagnostički centar za dojku u kojem će se žene osjećati ugodno, sigurno, gdje će jednostavno i brzo doći do pregleda i odgovora na pitanja koja ih muče”, napominje specijalista radiologije dr. Una Delić, te podsjeća da žene, koje su u procesu borbe, znaju da nisu same i da je Centar za dojku uz njih i stoji im na raspolaganju.