Prelazak na ljetno računanje vremena dogodit će se krajem marta. U noći sa subote, 30. marta, na nedjelju, 31. marta, kazaljka će se pomaknuti s 2 sata ujutro na 3 sata ujutro. To znači da navečer ostaje svijetla duže.
Ove godine, proljeće će početi 20. marta, trajat će sve do 20. juna, kada počinje ljeto. Dok je na sjevernoj hemisferi proljeće, na južnoj je jesen i obrnuto, zbog toga ne postoji datum početka ovog godišnjeg doba koji bi bio univerzalan za sve dijelove svijeta.
Prelaskom Sunca na sjevernu hemisferu počinje proljeće. Sunce će tog dana izaći na istoku i počeće ravnodnevnica, odnosno i dan i noć će trajati tačno 12 sati.
Dan postepeno postaje sve duži od dana zimske kratkodnevnice 21. decembra, i nastavlja da se produžava sve do početka ljeta.
Za pomicanje kazaljke sata zaslužan je novozelandski entomolog George Vernon Hudson.
Naime, on je na temelju svojih istraživanja o prilagodbi životu u različitim uvjetima došao do zaključka kako čovjeku više odgovara život danju nego noću, piše Fenix Magazin.
Zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomaknu dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljeta iskoristilo više danjeg svjetla nego u popodnevnim satima.
Prvi put su praksu pomicanja sata uveli Nijemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD.
Trenutačno većina zemalja u Europi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomiču kazaljke na satu dva puta godišnje, prenos N1.