Pomjeranje sata je jedna od onih tema koje svake godine izazivaju debate: zašto to uopšte radimo, koja je svrha, a prije svega – kada se sat vraća unazad?
Doktor Dušan Vešović izjavio je povodom pomjeranja sata, da u ljudskom organizmu sve praktično funkcioniše na 24-satnom nivou i da remećenje tog ritma može da dovede do nekih zdravstvenih efekata i nekih problema.
Prelaskom na zimsko računanje vremena, u nedjelju 27. oktobra 2024. godine, doći će do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (perioda tzv. jeftine i skupe električne energije) za kupce koje električnom energijom snabdijeva JP Elektroprivreda BiH.
Pomejranjem kazaljki za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata, sutra završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena.
Krajem oktobra 2024. godine u Еvropi će se ponovo preći na zimsko računanje vremena.
Svaka članica EU trebala je odlučiti hoće li zadržati ljetno računanje vremena ili se vratiti na standardno.
Tokom posljednjih 10 godina neke države diljem svijeta ukinule su praksu pomicanja sata iz raznih razloga, dok se drugi još drže te prakse unatoč zdravstvenim stručnjacima koji kažu da je štetna, piše BBC.
Pomjeranje sata na ljetnje i zimsko računanje vremena se i te kako odražava na naše zdravlje i to u tri aspekta, istakao je neurolog, doktor Aleksa Pejović.
Ovog vikenda pomičemo kazaljke na satu. Sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena, a kazaljke se pomiču s dva na tri sata, odnosno jedan sat unaprijed.
Ove godine kazaljke na satu pomaknut ćemo nešto kasnije nego prijašnjih godina, tačnije 31. marta, kada počinje ljetno računanje vremena.
Prelaskom Sunca na sjevernu hemisferu počinje proljeće. Sunce će tog dana izaći na istoku i počeće ravnodnevnica, odnosno i dan i noć će trajati tačno 12 sati.
Prelazak na ljetno računanje vremena dogodit će se krajem marta.
Pomjerile su se kazaljke na satu, jedan sat unazad.