Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 111,90 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,30 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 144,50 na 144,65 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9820 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9685 dolara.
Jačanje eura zahvaljuje se očekivanjima da će Evropska središnja banka na sjednici u oktobru ponovno povećati ključne kamate za 0,75 postotnih bodova jer inflacija u evrozoni ne popušta.
Na to ukazuje jučer objavljeni podatak da je u Njemačkoj u septembru inflacija skočila na 10,9 posto, najvišu razinu od 1996. godine i znatno više nego što se očekivalo.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na britansku, na koju su pozitivno uticale intervencije britanske središnje banke (BoE) na tržištu obveznica kako bi se spustili prinosi.
Početkom sedmice kurs funte pao je na rekordno niskih 1,0327 dolara zbog plana nove vlade o velikom zaduživanju države radi poticanja ekonomije. No, funta se nakon dva dana intervencija središnje banke oporavila.
Jutros se tečaj funte kreće oko 1,1220 dolara i na putu je sedmičnog dobitka za više od 2 posto.
Cijene su nafte, pak, stabilne nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,10 posto, na 88,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,15 posto, na 81,30 dolara.
Zahvaljujući tome, cijene su nafte, nakon velikih oscilacija, na putu prve sedmice dobitka u posljednjih pet nedelja.
Na azijskim su berzama cijene dionica u petak pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer se ulagači plaše recesije, dok je dolar znatno oslabio prema euru i britanskoj funti.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,3 posto, pa je na putu gubitka u septembru od oko 12,5 posto, što će biti njegov najveći mjesečni pad od kada je pandemija koronavirusa u martu 2020. godine uzdrmala financijska tržišta.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1,1 posto.
Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,54 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,11, a Nasdaq indeks 2,84 posto.
Nakon što je dan prije skočio 2 posto, jučer je S&P 500 ponovno oštro pao i zaronio na najnižu razinu od novembra 2020. godine.
Pritisak na tržište posljedica je strahovanja ulagača da će agresivno povećanje kamatnih stopa Feda odvesti ekonomiju u recesiju.
Prošle sedmice, Fed je na trećoj sjednici zaredom povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.
A čelnici Feda poručuju da će i dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.
Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala je jučer da ne vidi takve nevolje na američkom financijskom tržištu koje bi utjecale na Fed da promijeni politiku podizanja kamatnih stopa kako bi suzbio inflaciju.
A novi podaci pokazali su da je tržište rada i dalje vrlo snažno, uprkos Fedovom povećanju kamata. Broj Amerikanaca koji su prošle sedmice po prvi put tražili pomoć zbog nezaposlenosti pao je na najnižu razinu u pet mjeseci.
„U ovim okolnostima, dobra vijest s tržišta rada je loša vijest jer pokazuje da Fed mora proći još dug put. Ulagači se plaše da će nas Fed gurnuti u vrlo duboku recesiju, što će izazvati recesiju zarada. Stoga ulagači prodaju dionice”, objašnjava Phil Blancato, direktor u kompaniji Ladenburg Thalmann Asset Management.
Nešto blaži pad cijena dionica na berzama u Šangaju i Hong Kongu zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo podacima o tvorničkim aktivnostima u Kini, koje su u septembru porasle prvi put nakon dva mjeseca pada.