Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 posto, na 103,88 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,5 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0645 dolara.
Kurs dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, 0,7 posto, na 132,10 jena.
Dolar je prema košarici valuta ojačao i u prvoj sedmici nove godine, nakon što je lani njegova vrijednost porasla oko 8 posto.
Dolar je lani ojačao jer je američka središnja banka prednjačila po povećanju kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju, koja je polovinom godine dosegnula najviše razine u 40 godina.
Fed će i u 2023. godini povećavati kamate, no pitanje je za koliko
Fed je lani povećao kamate za ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.
Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina.
Fed će i u 2023. godini povećavati kamate, no pitanje je za koliko.
Evropska središnja banka (ECB) lani je, pak, povećala kamate za ukupno 2,5 postotnih bodova.
To predstavlja oštri zaokret, s obzirom na to da je godinama vodila vrlo poticajnu monetarnu politiku. Središnja banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.
Iako su i američka i evropska središnja banka znatno povećale kamate, dolar je ojačao prema euru jer se smatra da Fed ima više prostora za zaoštravanje monetarne politike, s obzirom na to da je američka ekonomija ipak u boljoj situaciji od evropske, kojoj prijeti recesija zbog energetske krize.
U takvim okolnostima prošle je sedmice kurs dolara znatno oscilirao, ovisno o ekonomskim pokazateljima.
Ako su podaci pokazivali da američka ekonomija i dalje raste iznad očekivanja, dolar bi ojačao jer je to na tržištu podržalo nagađanja da će Fed možda povećati kamate i više nego što se očekuje.
I obrnuto. Tako je dolar osjetno pao u petak, kada je objavljeno da je u decembru broj zaposlenih u SAD-u povećan za 223.000, nešto više nego što se očekivalo. No, plate su porasle 0,3 posto na mjesečnoj razini, manje nego što se očekivalo.
Uz to, objavljeno je da su aktivnosti u uslužnom sektoru u decembru pale po prvi put nakon više od dvije i po godine.
Zbog usporavanja rasta plata, a time i inflacijskih pritisaka, na tržištu je prevladalo mišljenje da bi na kraju ciklusa povećanja kamate mogle biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju.
ESB usporava tempo povećanja kamata?
Euro je, pak, oslabio jer su sva posljednja izvješća pokazala da posljednjih mjeseci popuštaju inflacijski pritisci u eurozoni i najvećim ekonomijama tog bloka, Njemačkoj i Francuskoj.
To bi moglo navesti Evropsku središnju banku na usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa, pa se euro našao pod pritiskom.