Naime, nedavna istraživanja naglašavaju da vrijeme naših obroka, posebno posljednjeg u danu, može značajno da utiše na naše zdravlje. Priča nije samo o tome šta konzumiramo, već i o tome kada to radimo.
Debata o vremenu večere nalazi značajnu naučnu podršku u studiji Brigama i ženske bolnice (BVH) objavljenoj u Cell Metabolism u oktobru 2022. godine, sugerišući da bi rane večere mogle da imaju više zdravstvenih koristi nego što se ranije vjerovalo.
Viši autor studije, dr Frank A. J. L. Šer, direktor programa medicinske hronobiologije u BVH-ovom odeljenju za poremećaje spavanja i cirkadijanskih poremećaja, objasnio je cilj studije u saopštenju za javnost:
– Željeli smo da testiramo mehanizme koji mogu da objasne zašto kasno jedenje povećava rizik od gojaznosti.
Studija je definisala ranu večeru kao obrok koji se konzumira tri do četiri sata prije spavanja, u skladu sa cirkadijalnim ritmom našeg tijela. Ovo upravljanje vremenom omogućava telu da efikasno vari hranu, obrađuje hranljive materije i glatko pređe u režim posta tokom spavanja, olakšavajući osnovne procese obnavljanja (i verovatno bolji san, prema nekim stručnjacima).
Prednosti rane večere
BVH studija je otkrila velike razlike u metaboličkim profilima onih koji rano i kasno večeraju.
Prvi ljudi su pokazali niže nivoe glukoze u krvi, poboljšani kapacitet sagorevanja masti, bolji kvalitet sna i viši nivo energije. U međuvremenu, kasne večere dovele su do povećane gladi, sporijeg sagorjevanja kalorija i povećanog skladištenja masti, što predstavlja rizik za stanja poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Dalje pojačavajući ove nalaze, studija objavljena u Obesiti Revievs ispitala je efekte distribucije energetskog unosa na gubitak težine. Ovaj sistematski pregled je procijenio devet randomizovanih kontrolisanih studija i zaključio da je fokusiranje na raniji unos energije rezultiralo značajno većim kratkoročnim gubitkom težine. Pored gubitka težine, uočena su poboljšanja u insulinskoj rezistenciji, nivoima glukoze natašte i LDL holesterola.
Implikacije i preporuke
Ovi nalazi imaju značajne implikacije za one koji se bave zdravstvenim stanjima kao što su dijabetes, problemi sa štitnom žlijezdom, bolest policističnih jajnika i kardiovaskularni poremećaji.
Studije naglašavaju važnost ranih i laganih večera, što podstiče ponovnu procenu naših rasporeda večera i planiranja obroka.
– Da li je vrijeme koje jedemo bitno kada je sve ostalo dosljedno? Otkrili smo da jedenje četiri sata kasnije značajno utiče na naše nivoe gladi, način na koji sagorevamo kalorije nakon što jedemo i način na koji skladištimo masti, rekla je prva autorka dr Nina Vujović.
Tačan tajming večere nije jedinstven scenario, jer se rutine ljudi uveliko razlikuju.
Ipak, izvod iz studija je jasan da ranije vreme za večeru može da donese višestruke zdravstvene koristi, od poboljšanja metaboličkog zdravlja do poboljšanog kvaliteta sna.
Vrijeme je da preispitate ne samo sadržaj svog tanjira, već i sat.
Kako istraživanja rastu, postaje očigledno da razumijevanje interakcije između naših navika u ishrani, njihovog vremena i unutrašnjeg sata tijela treba da bude sastavni dio naših zdravstvenih strategija. Na kraju krajeva, vođenje zdravog načina života nije samo u brojanju kalorija, već i u razumijevanju kada i kako da napajamo svoja tijela, piše Blic.