Svijet

Dok svi pričaju o Ukrajini na drugom kraju planeta odvija se mnogo strašniji horor

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorava da bi rasizam mogao biti uzrokom nedostatka bilo kakvog međunarodnog interesa za tekući rat u Etiopiji - javlja Guardian.

FOTO: 
STR/EPA
FOTO: STR/EPA

Građanski rat, koji je izbio u novembru 2020., vode snage najsjevernije etiopske pokrajine Tigraj (Tigray) sa saveznom etiopskom vojskom kojoj se pridružuju i trupe iz susjedne Eritreje – u borbama koje su izazvale humanitarnu krizu golemih razmjera, piše Slobodna Dalmacija.

Dok ona traje, događaju se teško opisivi ratni zločini. No, dok je cijeli svijet vidio leševe na ulicama ukrajinske Buče i potpuno razoreni Mariupolj, o užasima na sjeveru Etiopije gotovo se ništa ne zna i kao da nikog nije ni briga.

No, predsjednik WHO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus – koji je etnički Tigrinja – tvrdi da je situacija uzrokovana sukobom u njegovoj domovini gora od bilo koje druge humanitarne krize u svijetu, uključujući rat u Ukrajini, pitajući se pritom nije li nedostatak globalnog angažmana u ovom slučaju povezan s “bojom kože”.

Novinari ne mogu pristupiti

Tedros je iznio sličnu primjedbu još u aprilu, kada je upitao “daje li svijet doista jednaku pozornost životima crnaca i bijelaca”, s obzirom na to da su trenutne krizne situacije u Etiopiji, Jemenu, Afganistanu i Siriji izazvale samo “djelić” zabrinutosti koju donosi rat u Ukrajini.

Konkretni sukob u Etiopiji započeo je u novembru 2020., a malo je humanitarne pomoći stiglo na to područje otkako su tigrajske snage zauzele veći dio regije u junu 2021. Ona je počela značajnije pritjecati u posljednjih nekoliko mjeseci, ali ni približno dovoljno za potrebe miliona ljudi.

Novinarima pristup nije dozvoljen pa je vjerovatno i to jedan od uzroka slabe globalne vidljivosti ove velike krize. Ključni zahtjev regionalnih tigrajskih čelnika jest omogućavanje osnovnih egzistencijalnih usluga stanovništvu i pokretanje bankarskog sektora.

Neupućeni europski čitatelj upitat će se zašto bi i on više pažnje povetio nekom “plemenskom” sukobu u Etiopiji, iz njegova kuta neusporedivom s globalnim rizicima koje nosi rat dviju velikih zemalja na europkom tlu, od kojih je jedna svjetska nuklearna sila.

Čelnik WHO-a toga je svjestan, ali upire prstom u činjenicu da je za to vrijeme u jednom kutku crne Afrike šest milijuna ljudi u Tigraju odsječeno od svijeta, “pod opsadom” gotovo dvije godine. Priznaje da bi sukob u Ukrajini mogao svijet gurnuti u nuklearni rat, ali je ipak ustvrdio da je humanitarna katastrofa u Tigraju daleko gora pa napominje:

“U posljednjih nekoliko mjeseci nisam čuo niti jednog šefa neke države da govori o situaciji u Tigraju, igdje u razvijenom svijetu. Bilo gdje. Zašto?”, pitao se Tedros. “Možda je razlog boja kože tamošnjih ljudi.”

Kao ilustraciju koliko je radikalno Tigraj odsječen, treba navesti da je vakcinisanje Tigrinja protiv Covida-19 u glavnoj regionalnoj bolnici napokon pokrenuto tek prošlog mjeseca. Bila je to tek prva kampanja vakcinisanja u Tigraju.

Svo vrijeme do tog trenutka medicinsko osoblje “vrištalo” je da su ostali i bez najosnovnijih lijekova, do te mjere da su rane pacijenata pokušavali “dezinficirati” samo sa zagrijanom slanom vodom.

Prošle srijede etiopsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da je vladin mirovni odbor usvojio mirovni prijedlog “koji bi doveo do uspostave primirja” i da će ga uručiti izaslaniku Afričke unije koji posreduje između zaraćenih strana. Osnovne usluge stanovništvu bit će ponovno omogućene nakon prekida vatre, navodi se u tom saopćenju, piše Jutarnji.