Tužna istina je da htjeli mi to ili ne, našoj djeci i narednim generacijama koje dolaze ostavljamo mnogo prljaviju planetu nego što smo je po rođenju zatekli, pa ako već ne možemo vratiti vrijeme onda barem možemo da naučimo mlade kako da se odnose prema okolini, otpadu i kako da ga sortiraju, gdje da ga odlože i što najvažnije da ih naučimo koliko znači danas RECIKLAŽA (neke zemlje se od toga napravile industriju) i šta ona predstavlja.
Ljudi je sve više na ovoj planeti, samim tim i metala, plastike, stakla, tkanine i ostalog otpada, pa je jasno da se nešto poduzeti mora.
Pogrešan sistem
Što se konkretno naše zemlje tiče odnosno glavnog grada Sarajeva gdje je, logično, koncentracija otpada mnogo veća nego u ostatku BiH, posao na ovom polju odrađuje firma KJKP “RAD“, na čije je čelo ne tako davno postavljen v.d. direktora Nijaz Salamović.
Ponašanje građana već odavno je problem u Sarajevu, pogotovo u periodu nakon agresije na BiH kada se u glavni grad BiH naselilo sve i svašta, a oni koji žive u gradu na Miljacki cijeli život vrlo dobro znaju o čemu govorimo.
Salamović smatra da je glavni problem u sistemu koji je trajao godinama i koji nije često išao ni na ruku građanima, ali kako vrijeme odmiče čini se da uz nove ideje i ulaganja sve polako dolazi na svoje mjesto.
– Sam taj posao prokupljanja otpada je prilično širok i kompleksan. Vi da bi krivili građane za nesavjesno ponašanje prvo morate da im se prbližite i da im obezbjedite infrastrukturu, kontejnere, prostor za prikupljanje otpada i ostalo. S druge strane mi nemamo neki način stimulisanja ljudi, ne smijemo otkupljivati otpad, na primjer, i slične stvari, dakle to je sve dobra volja ljudi koji odlažu otpad, započeo je prvi čovjek “RAD-a”.
– Međutim, ima tu jedan veći problem, što se nije sistemski ulagalo, nije nikad bio neki veliki projekat urađen na tom prikupljanju otpada. Što se konkretno recikliranja tiče, opet kažem nije se dovoljno ulagalo u to, osim nešto pojedinačno. Ali evo zadnjih par godina nešto se pokrenulo po tom pitanju. Najveći problem je što mi nemamo prostora za deponovanje otpada. Svi se susreću s tim problemom, grad se širi, evo nedavno je i Zagreb imao određene probleme zbog toga. Sama reciklaža i odvojeno prikupljanje otpada pomažu u tome da se manje otpada odlaže na deponiju. Mi godišnje imamo oko 180.000 tona otpada koji se odlaže u deponiju, to su ogromne količine. Ali ako uzmete npr flaše ili auto gume koje zauzimaju veliki prostor i reciklirate ih, tu ste odmah na dobitku. Zato je reciklaža za mene jedan veliki izazov, kaže Salamović, pred kojim je mnogo posla oko modernizacije prikupljanja/odlaganja otpada, ali, kako reče, ide se korak po korak.
Crne i žute kante pun pogodak
Kante ili mini kontejneri (crni i žuti) koji su podijeljeni Sarajlijama pokazali su se kao pun pogodak.
– Kod nas trenutno odvaja i reciklira papir-karton, pet ambalaža, plastične folije, staklo, metalna i alu ambalaža… Imamo oko 18.000 kanti u dvolinijskom sistemu, i te kante su spas za domaćinstva. Pogotovo kada su te kante, crne i žute u pitanju, ljudi se nekako odmah bolje ponašaju pri razdvajanju otpada, gledaju na te kante kao da je to nešto njihovo, kaže Salamović.
Podjelom kanti automatski se došlo do povlačenja velikih kontejnera, a evo gdje otpad završava nakon što ga vozilo pokupi.
– Kada su kontejneri tu onda se to gleda kao da je svačije i svako sve baca u i oko njih. Kante je najlakše podijeliti, ali se tako mijenja sistem odvoza otpada, s tim da automatski povlačimo kontejnere, kojih je oko 9.000 raznih vrsta u Sarajevu, jer postaje dosta komplikovan odvoz smeća. Kada vozilo pokupi kantu po koju dolazimo jednom sedmično ili jednom u dvije sedmice ako je posebni otpad (žuta kanta) u pitanju, to se odvozi u sortirnicu. Tu se sortira dalje i odvaja. Tu je pokretna traka, dio se odvaja ručno, dio automatski s mašinom. Kasnije se ovaj reciklažni materijala poput plastike, pet ambalaže, papira… presuje i javnim putem se prodaje. Firme koje kupuju dalje to izvoze u Austriju, Mađarsku, Češku… koji posjeduju te velike reciklažne pogone, objasnio nam je direktor RAD-a.
Iako firma “RAD” nije u prilici da reciklira otpad, uposlenici “RAD-a” rade ogroman posao u fazi prije nego što otpad ode na reciklažu.
– I sami ste svjedoci velikih količina otpada u vidu drvenih ormara, kućanskih predmeta, građevinskog materijala, namještaja… koji se ostavlja pored kontejnera. Mi to naravno sortiramo, odvoji se npr na namještaju drvo, tekstil, metal… s tim da mi nemamo nikoga ko se u BiH bavi preradom tekstila koji na kraju završava na deponiji. Sa drvetom je lakše, sakupi se, konkretno lani smo imali 140 kubika drveta koje onda prodamo firmi koja se bavi preradom drveta, pojasnio nam je Nijaz.
Nije tajna da je bilo pritužbi građana koji su svjedočili tome da komunalni radnici u vozilo za odvoz običnog otpada ponekad istresu i žutu kantu gdje su plastika, metal, papir….
– Samo ću reći – ljudi ko ljudi. Svugdje svega ima i toga moramo biti svjesni. Mi imamo 1.070 radnika i vi prosto ne možete kontrolisati to sve. Evo, ko misli da može neka odmah dođe, pa da vidi kako to funkcioniše. Ali, moram navesti i to da se ni građani ne pridžavaju baš sto posto odvajanja otpada. Mi bi mogli uvesti još jedno vozilo da dolazi po to češće, ali je činjenica da u žutim kantama bude otpada koji tu ne pripada, ističe Salamović.
“Kupuju kante, a ne pitaju nas”
Naš sagovornik istakao je još jedan problem koji je, čini se, onako baš karakterističan za naše podnevlje i mentalitet.
– Znate kako to kod nas, politika kao politika, svi načelnici, ministri… svi hoće neka brza rješenja, pa tako dođe načelnik neke opštine i vidi neke tamo nove kontejnere ili kante raznih oblika, njemu se to svidi i on odluči da kupi i podijeli po svojoj opštini. I onda se javi problem našeg pražnjenja. Jer našem vozilu ne odgovara ta kanta. Na primjer oni nabave zvonaste kontejnere bez konsultacija s nama, a mi imamo jedan kamion za tu vrstu kontejnera. Zato sam došao na ideju da izradimo plan, pa neka načelnici biraju kante, ali da prijave nama da vidimo da li nam odgovaraju, ispričao je direktor RAD-a.
Salamović je potom najavio za 19. decembar predstavljanje „Strateškog plana upravljanja otpadom u KS“.
– Planiramo da u narednih 7 godina dođemo do toga da se u Sarajevu 50 posto otpada reciklira. To jeste ambiciozno, ali mislim da mi to možemo uz adekvatno ulaganje, pogotovo kada bi se svi uključili, i ministartsva nadležna i opštine. Jer, deponije imaju vijek trajaja, nisu vječne i već se dolazi do problema s prostorom. Onda se stalno priča hoćemo li uvesti tu spalionicu otpada ili je nećemo uvesti… Hajde da mi uradimo šta možemo, da recikliramo, da vratimo taj segment u ekonomiju. Ima firmi koje se bave time. Lično sam upoznao momke iz Breze koji od plastike reciklirane prave plastične materijale, za namjensku industriju, priča nam sagovornik.
Jedan projekat je dosta uspješno odrađen – postavljanje „zelenih otoka“ na području kantona.
– Uskoro završavamo postavljanje 275 tzv. „zelenih otoka“ u Sarajevu, žuti plavi i zeleni kontejneri gdje se vrši jedna bitna stvar odmah na početku, a to je primarna selekcija otpada. To je ono što je vrlo bitno, omogućiti ljudima da mogu odmah na licu mjesta da razdvoje otpad. Radi se o 770 kontejnera. Jer što bi mi odvajali papir, flaše, plastiku… ako vi imate vremena i mjesto da to uradite. Mi dalje to vozimo i sortiramo dalje u našim prostorima, kaže direktor RAD-a.
– Podijelili smo i 2000 „kompostera“, od 700 litara, jer bio-otpad zauzima nekih 50 posto otpada. A znate da npr žene koriste „kompost“ kao đubrivo za cvijeće, kao i poljoprivrednici. Nešto smo podijelili preduzeću “Park” pošto oni to koriste, a većinu smo podijelili građanima, dio školama, mjesnim zajednicama, jer ako sami mogu proizvesti kompost, zašto bi ga kupovali?, dodao je.
Problem auto guma
Ono što je vrlo interesantan projekat, a svi se iskreno nadamo da će biti i koristan potez koji bi mogao mnogo pomoći svima, jesu “reciklažna dvorišta”.
– To je ono što mene lično kao direktora jako zanima i imam želju da taj projekat sprovedemo do kraja. Mi sad u KS imamo pet reciklažnih dvorišta, odnosno tri, ali ćemo završiti još dva uskoro. Evo za primjer omogućili smo jedno takvo dvorište u Paromlinskoj, Novo Sarajevo, gdje građani mogu besplatno dovući kabasti otpad, auto gume, manje količine građevinskog materijala i slično, i moram ih pohvaliti da oni to i rade. I u Ilijašu smo to otvorili. Imamo i na deponiji, na Smiljevićima, to je zapravo bio prvo reciklažno dvorište gdje se odvaja i selektira taj otpad. Sad radimo na tome u Semizovcu i na Bjelašnici, Babin Do. Dok kraja godine to planiramo završiti. Inače, u u ovom planu koji sam ranije spomenuo planiramo otvoriti 20 reciklažnih dvorišta u Sarajevu. Problem je bio što mi tog kabastog otpada prikupimo 60 – 70 posto mimo akcija, a oko 30 posto u akcijama. Što znači da je građanima trebalo to približiti jer nisu previše poštovali te akcije odvoza tog otpada. Ovim „dvorištima“ ćemo taj problem riješiti, rekao nam je Salamović.
Posebno je, kaže, sretan zbog rješavanja problema auto guma u Sarajevu koje su zauzimale ogroman prostor.
– Prije 15 dana realizovali smo projekat gdje smo pozvali sve vulkanizerske radnje da mogu odložiti gume koje ćemo preuzeti i odvući u cementaru u Kakanj gdje se one na ekonomičan i ekološki način prerade. Čak smo i letke za to podijelili ljudima gdje je sve pojašnjeno. Ranije su ljudi to palili, odlagali pored kontejnera, katastrofa je to bilo… jer ne znaju šta da rade s tim gumama. Sada smo i taj problem riješili, zaključio je Salamović za Bosnainfo.