Oko 370 miliona birača u 27 država članica Evropske unije ima pravo birati 720 zastupnika za Europski parlament.
Sutra će na birališta izaći građani Irske i Češke, dok će se 8. juna izbori održati u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji. U Češkoj i Italiji izbori će trajati dva dana. Većina država izbore će održati u nedjelju, 9. juna, uključujući i Hrvatsku.
Iako nije država članica Europske unije, hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini također će u nedjelju moći birati hrvatske zastupnike za Europski parlament.
Novi saziv Europskog parlamenta imat će 720 zastupnika, umjesto dosadašnjih 705. Minimalan broj zastupnika po zemlji je šest, što vrijedi za najmanje europske zemlje poput Malte, Cipra i Luksemburga, dok Njemačka ima najveći broj – 96 zastupnika. Hrvatska će zadržati svojih 12 eurozastupnika.
Izborna pravila variraju od zemlje do zemlje – u nekim zemljama, poput Hrvatske, izborni prag je 5 posto, dok u većini zemalja, njih 13, nema postavljenog izbornog praga.
U Grčkoj pravo glasa imaju i sedamnaestogodišnjaci, dok u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji građani mogu glasovati već sa 16 godina. Glasovanje je obvezno u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.
Inače, izbori zastupnika u Evropski parlament održavaju se tijekom posljednje godine petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta, a državljani Republike Hrvatske birat će 12 zastupnika između 300 kandidata s 25 lista, odnosno 23 stranačke i dvije nezavisne.
Ovo su prvi izbori za Evropski parlament nakon Brexita, pandemije covida-19 te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku koji su polarizirali Evropu. Izbori također dolaze u trenutku kada je pitanje proširenja Evropske unije na zapadni Balkan dobilo novi zamah, posebno nakon nedavnog zelenog svjetla za početak pregovora BiH s EU.
Ovogodišnji izbori stoga imaju veliki značaj jer političke odluke koje se donose u Evropskom parlamentu utječu na smjer kojim će se Evropa kretati. Osim toga, ishod izbora također će biti ključan za određivanje sastava Europske komisije, čija trenutna predsjednica Ursula von der Leyen očekuje drugi mandat.
Posljednje ankete i projekcije pokazuju da je krajnja desnica spremna ostvariti značajan napredak u Evropskom parlamentu, s tim da stranke koje su nekada bile na marginama sada dobivaju na utjecaju u EU. Ipak, očekuje se da će politički centar Europe ostati stabilan.