Potvrdio je kako je formirana radna skupina za zakon o Ustavnom sudu BiH, o kojoj se zna jako malo.
Ono što je poznato jeste da ova radna skupina pokušava naći odgovore na sporna pitanja koja su državu dovela u blokadu. Međunarodna zajednica dala je smjernice za izradu, ali o čemu se točno radi ostalo je skriveno. Koplja se najviše lome oko uloga sudaca stranaca, te budućeg načina odlučivanja u ovoj instituciji.
Proširenu radnu grupu je formiralo Ministarstvo pravde BiH. Sastoji se od devet članova od kojih su neki renomirni bivši suci Ustavnog suda BiH, nekoliko političara, ali i ministari pravde sa različitih nivoa vlasti. Pomaka ima, ali ključne stvari su i dalje bez kompromisa. Nejasno je i kako izmijeniti ovaj zakon bez izmjena Ustava BiH, piše BHRT.
DAVOR BUNOZA, ministar pravde BiH (HDZ)
Mi smo održali tri sastanka. Ono što mogu reći oko nekih stvari jesmo približili stavove međutim oko ključnih stavova kao što je status međunarodnih sudaca ja ne mogu reći da smo mi tu približili stavove s obzirom da postoj oprečna mišljenja.
A oprečna mišljenja su i oko prijedloga da međunarodne sudije zamijene domaće sudije i to uz promjene Ustava BiH. Da ima pomaka govori podatak da je definisan naziv zakona, a on će od sada biti Zakon o statusu međunarodnih sudaca.
DAVOR BUNOZA, ministar pravde BiH (HDZ)
Činjenica je da BiH ako želi u EU, a želi u EU trebala bi ući bez međunarodnih sudaca. To su dosiat teške odluke ali ja vjerujem da Ustavi sud BiH, samo je pitanje termina da će suditi renomirani suci koji će biti državljani BiH.
Upravo to je ključno za Republiku Srpsku. Za strane sudije nema mjesta u Ustavnom sudu BiH i to je crvena linija za funkcionisanje dalje vlasti u državi. Iako ova grupa djeluje pod velom tajne, predsjednik Republike Srpske iznio je svoj prijedlog.
MILORAD DODIK, predsjednik SNSD-a
Mi iz Republike Srpske smatramo da treba krenuti ka izradi zakona o Ustavnom sudu kako bi se zamijenila participacija, odnosno učešće stranih sudija u Ustavnom sudu BiH tako što bi sadašnji izbor dvojice sudija u Ustavnom sudu BiH išao iz Republike Srpske. Četiri sudije bi se birale u Federaciji, kako je to i predviđeno, a ova tri koja ne bi bili stranci nego državljani BiH, birala bi Parlamentarna skupština.
ELMEDIN KONAKOVIĆ, predsjednik NiP-a
Slažemo se mi da strane sudije trebaju otići. Ja ću još jednom ponoviti, naravno ne slažemo se kad se to treba desiti. Naš je stav da to bude pred vratima EU. A da nam to bude dodatni motiv da što prije tamo dođemo. S druge strane SNSD i svi ostali iz RS-a traže da to bude odmah a mi mislimo da bi to destablizizalo pravni sistem prit čega smo.
Do sada je Ustavom BiH bila precizirana uloga Ustavnog suda BiH, definisao se mandat sudija, proces imenovanja, te način rada i uloga međunarodnih sudija. Ovo bi se moglo izmijeniti samo posebnim zakonskim rješenjem koje mora biti u skladu sa evropskim standardima.
DENIS BEĆIROVIĆ, član Predsjedništva BiH (SDP BIH)
Trojica sudija koje imenuje predsjenik Evropskog suda za ljudska prava su naša poveznica sa evropskim standardima i normama. Za razliku od njih Dodikova politika je spona sa najcrnijim režimima današnjice.
Iako se od radne grupe mnogo očekuje, neki ipak smatraju da ne može učiniti mnogo.
ILIJA CVITANOVIĆ, delegat u Domu naroda PSBiH (HDZ 1990)
Radna grupa i neko povjerenstvo se formira kada hoćete neki problem neriješiti a predstaviti javnosti da nešto rješavate onda napravite radnu grupu.
EDIN RAMIĆ, poslanik SDA u PSBIH
Mislim da je vrlo opasno upuštati se u priču u trenucima u ojima jesmo u situaciji ukojoj jesmo. opasno je zbog toga što je Ustavni sud trenutno posljdnja brana koja štiti BiH od secesionističkih napada.
Upravo bi SDA mogla biti ključna za izmjene ovog zakona ako se uzme u obzir činjenica da za izmjene ovako kompleksnog zakona mora doći do izmjena Ustava BiH, a za to bi trebala dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH.