Klađenje je jedan od najunosnijih poslova, ako se uzme u obzir da su vlasnici kladionica od početka godine zaradili više od milijardu maraka.
Lidersku poziciju vjerno čuva BiH. Kladionica je sve više, ali i kockara.
Broj ovisnika o kocki pokazuje da u BiH ne postoji osoba koja se nije okušala u igrama na sreću, a samo su se rijetki zaustavili na tome.
Pravi procvat igre na sreću doživjele su u doba ekonomske krize. Ista je za mnoge i bila povod ulaska u svijet kockanja, smatraju građani.
– To ukazuje na stanje duha ovog naroda, koji je dosta izgubljen i pokušava u tome sreću da nađe.
Ne vidi smisao života, neku nadu da nađe posao kad školu završi, nego pokušava nekom prečicom da ide – kazao je jedan prolaznik.
San o lakoj i brzoj zaradi sanja više od 50.000 ljudi. Toliko, trenutno u našoj državi ima ovisnika. Ipak, dobit najčešće ostvaruje druga strana.
Prema podacima Poreske uprave, od početka ove godine u FBiH priređivači igara na sreću ostvarili su promet veći od milijardu konvertibilnih maraka.
“U klađenju prednjači Tuzlanski kanton. Brojnost kladionica i ljudi koji u istim uživaju, zabrinjavajuća je”, kazali su iz PU FBiH.
– Prekomjerna ponuda mlađoj populaciji konzumentskih nakana predstavlja opasnost po društvo.
Ako čitamo da je preko milijardu bio obrt u kladionicama u Federaciji BiH, to je javno zdravstveno problem – kazala je Rasema Okić iz Zavoda za bolesti ovisnosti KS.
– Kako vrijeme prolazi, problem patološkog kockanja kod nas postaje sve izraženiji, sve gori.
Mi kao društvo, kao zajednica nemamo nikakve mehanizme da se tome suprotstavimo – smatra Marko Romić, osnivač i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK), piše N1.
Razvija se i ulazi pod kožu neočekivano brzo hiljadama ljudi. No, iako mnogi građani zagovaraju zatvaranje kladinioca, to ne bi bilo adekvatno rješenje.
– To bi prebacilo po uzoru na neke druge zemlje, klađenje i kockanje u neformalnu sferu, u domen sivog tržišta.
Ne bi se regulisalo, i onda država ne bi imala nikakve koristi, a samo bi kriminalci i kriminalni milje profitirao i slično – ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Moguće rješenje bila bi intenzivnija kontrola od strane nadležnih, te prevencija, naročito kada je riječ o maloljetnim licima.
Crveni alarmi odavno su upaljeni. O ogromnoj ovisnosti bh. građana u igrama na sreću, dovoljno govori podatak o obrtu od milijardu maraka.