U intervjuu za portal Bosnainfo, odlazeći ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine opširno je rezimirao ono što je u protekle dvije i po godine urađeno u Ministarstvu na čijem je čelu, ali i iznio svoja očekivanja od novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje bi moglo biti potvrđeno ovog petka, 20. januara, na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Cikotić na početku našeg razgovora ističe da je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u protekle dvije i po godine radilo u jednom opšte nepovoljnom ambijentu blokada u Bosni i Hercegovini, te sa ograničenim budžetskim mogućnostima.
– Međutim, i pored toga, ono što su provjerljive i neupitne činjenice jeste da je Ministarstvo sigurnosti u tom periodu uspjelo migrantsku krizu i jedan haotičan, nekontrolisano veliki broj migranata iskontrolisati i pretvoriti u jednu potpuno prihvatljivu situaciju te broj migranata na prostoru Bosne i Hercegovine sa više od 10.000 u posljednjih godinu-godinu i po svesti na oko 2.000 – rekao je Cikotić, te dodaje da su bitno unaprijeđeni i uslovi života i rada migranata, kao i kontrole bh. granice.
Ministar potcrtava kako je jedino Bosna i Hercegovina uspjela da potpiše sporazume o readmisiji od svih zemalja iz regiona, pa čak i kada je u pitanju šire područje Evrope.
NATO promijenio odnos prema BiH
– Pored toga što smo sporazum o readmisiji potpisali sa Pakistanom, Bangladešom i Marokom, te već dogovorili aranžmane i s nekim drugim zemljama, utvrdili smo i mehanizme readmisije – praktično smo vršili readmisiju na jednoj dogovornoj osnovi iako nismo ni potpisali sporazume. U Briselu i u regionu smatramo se za državu koja je najefikasnije odgovorila na izazove migrantske krize – navodi Cikotić.
Kada je u pitanju borba sa koronavirusom, kaže, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine prvo je uspjelo na institucionalnoj osnovi osigurati vakcine ne samo za pripadnike svojih institucija i agencija, već i za druge pripadnike sistema sigurnosti u čitavoj državi.
– Provodili smo efikasno i druge mjere vezano za izazove pandemije koronavirusa. I s obzirom na okolnosti u kojima je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine radilo, mislim da smo u odnosu na migrantsku krizu i pandemiju koronavirusa imali sasvim korektan i efikasan odgovor – smatra Cikotić.
Pojašnjava da je na bazi njegovog dopisa zamjeniku generalnog sekretara NATO-a prije tačno godinu dana promijenjen odnos NATO-a prema cijelom ovom prostoru, a pogotovo prema Bosni i Hercegovini.
– U tom svom dopisu ja sam predvidio, neću baš reći rusku invaziju na Ukrajinu, ali jesam jedan ofanzivan i agresivan tok ruske politike na širem prostoru, uključujući i prijetnju Zapadnom Balkanu.
I u okviru madridskih NATO-ovih dokumenata sa Samita pomenut je taj dopis i uspostavljen jedan sistem “defense capacity buildinga” za Bosnu i Hercegovinu, pa i za neke druge zemlje regiona, čime je Ministarstvo sigurnosti bitno doprinijelo ukupnoj sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini – govori ministar Cikotić.
Dodaje da je jačanje tog NATO puta jedini garant stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini, a da je sve drugo vrlo rizično i teško predvidivo.
Prema njegovim riječima, uvođenjem Bosne i Hercegovine u Mehanizam civilne zaštite Evropske unije napravljen je jedan ogroman iskorak.
– Praktično smo u sferi civilne zaštite korištenjem mehanizama kod poplava, požara, zemljotresa, bilo kakvih drugih prirodnih nepogoda i nesreća postali članicom Evropske unije tokom prošle godine. I to je uspjeh koji, po meni, u medijima nije adekvatno propraćen – govori Cikotić.
Dalje navodi kako je riješeno pitanje i kontakt tačke s Europolom, čime je ukupna saradnja Bosne i Hercegovine s međunarodnim sigurnosnim mehanizmima znatno poboljšana. A bilo je to pitanje na čije se rješavanje čekalo godinama.
– Pored toga, moram istaći da smo popravili i unutrašnju organizaciju, jer je revizorski izvještaj Ministarstva sigurnosti prvi put prošle godine bio pozitivan u 20 godina njegovog rada. Ranije je uvijek bio sa rezervom – naglasio je Cikotić.
Ministarstvo napravilo dobar posao
Kako kaže, Ministarstvo je riješilo i čitavu lepezu nekih drugih pitanja – stvorilo pretpostavke za povratak ostatka državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije, donijelo veliki broj strategija i akcionih planova, formiralo neke izvršne komitete, odnosno koordinirajuće mehanizme i tijela za raznorazne sigurnosne izazove…
– Mislim da smo u tom pogledu napravili dobar posao. Žao mi je da ukupno Vijeće ministara i institucije države nisu funkcionisali na višem nivou, jer Ministarstvo sigurnosti, koje je jedino kao institucija pomenuto u pozitivnom kontekstu u izvještaju Evropske unije za prethodnu godinu i u dodjeli kandidatskog statusa, mislim da je moglo uraditi i još više – potcrtava Cikotić.
Svjestan je ministar da aktuelni saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nije vođen na način da radi u interesu Bosne i Hercegovine, već da je u pojedinim etapama ključni zadatak bio da se blokira rad državnih institucija.
– Ja mislim da to moramo prepoznati i jasno reći, ali to opet ne znači da mnogi pripadnici različitih ministarstava i Vijeća ministara nisu radili svoj posao na savjestan i kvalitetan način. Evo, ja sam pobrojao puno ostvarenih rezultata koji nisu postignuti sami od sebe, oni su rezultat velikog napora i vrlo predanog rada i truda velikog broja ljudi u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine – navodi Cikotić.
Upitali smo ga šta očekuje od svog potencijalnog nasljednika na poziciji ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića.
– Pa vidite, ja ne pripadam kategoriji ljudi koji kritikuju, pogotovo ljude koje ne poznajem. Treba pitati one koji su ga predložili i stali iza njegove kandidature – kratak je bio Cikotićev odgovor.
Ističe kako baš i nema povjerenja u to da se novi saziv Vijeća ministara BiH gradi na jedan konstruktivan način.
– U tom sistemu etničke demokratije koji mi imamo, tri etnička uporišta tretirana su na način da ona dva koja su radila i govorila protiv Bosne i Hercegovine, koja imaju veliki broj svojih pripadnika na američkim i drugim međunarodnim crnim listama, koji rade za Putina i sa Putinom, oni su izabrani kao konstruktivni i poželjni partneri u građenju Bosne i Hercegovine.
A onaj akter te etničke demokratije koji je dobio ubjedljivo najviše glasova, najveći stepen povjerenja naroda, koji je u prethodnom periodu najviše radio i gradio Bosnu i Hercegovinu, on je prepoznat kao nepouzdan.
Ja imam sumnju u namjere onih koji na taj način formiraju vlast. Mislim da to ne nagovještava pozitivne rezultate. Meni, kao analitičaru, čak to liči na pokušaj reinkarnacije politike prema Bosni i Hercegovini iz 1992. – fragmentira se sve ono što ima atribute državnosti i čitave Bosne i Hercegovine.
Evo, ja neću unaprijed suditi ove kandidate, ali većina njih ni na kakav način ne pokazuje ni kompetentnost, ni integritet, ni dosadašnje rezultate koji mogu garantovati da će novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine biti efikasno.
A kontekst načina na koji su formirani, pogotovo. Međutim, treba im dati šansu. Ali oni koji stoje iza njih moraju znati da će pred sudom vremena i historije odgovarati za sve ono što oni urade ili ne urade – zaključio je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.