Zdravlje

Česta greška kod rezanja lubenice može vas koštati zdravlja. Stručnjak otkriva šta prvo trebate učiniti

Lubenica je voće koje je sinonim za ljeto: slatka, sočna i jarke boje, podiže raspoloženje na svakom pikniku, roštiljadi ili koktel -partiju.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

No, da biste zaštitili sebe i svoju porodicu , kao i svoje goste, od ne tako ugodnih posljedica ljetne zabave uz ovo osvježavajuće voće  trovanja hranom, ne preskačite ključan korak prije rezanja lubenice na kriške.

– Obavezno operite lubenicu prije nego što je razrežete! – upozorava dr. Darin Detwiler, stručnjak za sigurnost hrane i profesor na Sveučilištu Northeastern. Iako vam nešto slično vjerojatno nikada nije palo na pamet, jer niti ne jedete koru, kad bolje razmislite, ovaj savjet ima itekako smisla.

Tko je sve dirao tu lubenicu?

Za razliku od šumskog voća, lubenice rastu na tlu, što ih izlaže svim mogućim kontaminantima: prašini, zemlji, prljavoj vodi, neprikladnom kompostu i tako dalje. Kad se uberu, mogu “pokupiti” još više kontaminanata tijekom pohrane, rukovanja i transporta u procesu dolaska s polja do trgovaca, a zatim i od trgovca do kuhinjske radne plohe. Do trenutka kad ste kupili svoju lubenicu, nakon što ste je pomno iskucali kako biste bili sigurni da je savršeno slatka i sočna, lubenicu je diralo više od desetak ljudi, od kojih neki možda imaju kućne ljubimce, možda su kopali nos, bili na zahodu prije toga i sve to a da nisu oprali ruke.

Pročitajte još

– Ne možete znati gdje su bile njihove ruke i što su sve dirali prije nego što su dirali lubenicu koju se spremate u slast pojesti – ističe dr. Detwiler.

Salmonela, listerija, E. coli…

– Zatim, kad uzmete nož da je razrežete, oštrica može prenijeti sve te grozne klice direktno s kore na unutrašnju sočnu pulpu i tako sve te bakterije završavaju u vašem probavnom traktu – kaže dr. Detwiler.

Od salmonele do listerije i E. coli, te bakterije vas mogu učiniti ozbiljno bolesnima. A ako se razbolite, vjerojatno ćete imati klasične simptome trovanja hranom poput mučnine, povraćanja i proljeva, koji se obično javljaju u roku od nekoliko sati do nekoliko dana nakon konzumacije i traju otprilike isto toliko dugo. A provesti ljetne dane pored zahodske školjke sigurno nije nešto što biste poželjeli za svoje ljetne praznike.

Jede se sirova

Prema dr. Detwileru, i način na koji obično lubenicu pripremamo za posluživanje i konzumaciju ima neke sanitarne nedostatke.

– Za razliku od, primjerice, kukuruza, lubenica se konzumira sirova pa potencijalni patogeni neće biti uništeni kuhanjem ili pečenjem. Stoga je jedina učinkovita mjera koju možete poduzeti kako biste smanjili rizik od trovanja hranom pranje lubenice prije nego što je počnete rezati. Tako ćete ukloniti potencijalne kontaminante s kore prije nego što budu imali priliku doći do unutrašnjosti, to jest do pulpe koju ćete s užitkom pojesti – savjetuje dr. Detwiler.

I hrapavi dio kore dinje je izrazito prikladan za zadržavanje bakterijaSHUTTERSTOCK

Za dinju još veći oprez!

No, imajte na umu da se ovaj savjet ne odnosi isključivo na lubenicu.

– Trebali biste istu mjeru poduzeti i kad konzumirate dinju. U stvari, budite naročito oprezni s dinjom s obzirom na to da je hrapavi dio njezine kore izrazito prikladan za zadržavanje bakterija (za razliku od glatke kore lubenice), te ju treba još temeljitije oprati prije konzumacije – ističe dr. Detwiler. Napominje i da je, kad operete i razrežete lubenicu ili dinju, najbolje da je odmah pojedete ili da je stavite u hladnjak u roku od dva sata ili čak i ranije ako su temperature zraka visoke. Tako ćete spriječiti da plod uđe u temperaturnu “opasnu zonu” između 5 i 60 °C, u kojoj se bakterije jako brzo razmnožavaju. Držite razrezanu lubenicu u posudi za salatu u hladnjaku ili na temperaturi nižoj od 4 °C i pojedite je u roku od tri do četiri dana kako biste ograničili novo razmnožavanje bakterija. Uz ove savjete, moći ćete uživati u kriškama ili kockicama lubenice i dinje bez straha, a slobodno vrijeme provesti na neki zabavniji i ljepši način, a ne povraćajući.