Čaj od rujevine priprema se od kore ovog ukrasnog grma koji pripada obitelji vonjača (lat. Anacardiaceae) čijoj vrsti pripadaju i drvo manga, indijskog oraščića i pistacija. Voli sunčana mjesta i suho tlo u toploj klimi, a raste u šikarama i listopadnim šumama.
Ljekovito drvo rujevine koristi se za izradu pripravaka, a sakuplja se od kasne jeseni do kraja veljače. U narodnoj medicini priprema se kao tradicionalni tretman u obliku ljekovitog čaja za liječenje mnogih zdravstvenih stanja.
Kora običnog ruja sadrži dobar izvor tanina koji ima snažno adstrigentno i protuupalno djelovanje. Grančice sadrže flavonoid miricetin, vrijedne fenolne kiseline i hlapljive organske spojeve.
Cvjetovi, listovi i mladi izboji ove biljke sadrže galnu kiselinu koja posjeduje antiviralna i antifungalna svojstva te se često koristi u farmaceutskoj industriji. Iz njezinih listova i cvjetova dobiva se eterično ulje.
Opsežne studije in vivo i in vitro dokazale su brojna terapeutska djelovanja koja su navedena u narodnoj medicini, a danas ih potvrđuje i suvremena znanost.
Rujevina u svim svojim dijelovima ima antioksidativna, protuupalna, antibakterijska, antifungalna, antivirusna, antikancerogena, antigenotoksična i hepatoprotektivna svojstva.
Rujevina kao lijek ima široku upotrebu u narodnoj medicini. Kao vodeni ekstrakt upotrebljava se protiv urinarnih infekcija, bubrežnih bolesti, bolova u želucu, znojenja nogu, za prevenciju hemoroida i ublažavanje tegoba vezanih uz njih.
Zbog visokog sadržaja tanina koristi se u liječenju dizenterije, krvarenja, proljeva, ulceroznog kolitisa, čira na želucu, paradontoze, upale desni i zubobolje, piše dnevnik.hr.