BiH

Bunoza: Upitno je da ombudsman postupa kao žalbeno tijelo

Nema potrebe žalbe na Zakon o slobodi pristupa informacijama sa Žalbenog savjeta Vijeća ministara prenositi na Instituciju ombudsmana i proširivati nadležnosti ombudsmana, koji, po zakonu i Ustavu BiH, donose neobavezujuće odluke.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Usvajanjem na sjednici u utorak, 25. jula, nacrta zakona o sprečavanju sukoba interesa i nacrta zakona o sudovima, koji su među prioritetima na putu BiH ka EU, Vijeće ministara pokazao bi konstruktivan i odgovoran rad

Ministar pravde u Vijeću ministara Davor Bunoza rekao je da vjeruje da će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sjednici u ponedjeljak, 24. jula, podržati u drugom čitanju Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama, ali smatra upitnim rješenje koje je sugerisao šef Delegacije EU u BiH Johan Satler da se amandmanski Instituciji ombudsmana BiH da nadležnost da postupa kao žalbeno, drugostepeno tijelo.

“S obzirom na to da je u prvom čitanju taj zakon dobio veliku podršku poslanika, vjerujem da će i sada biti podržan”, rekao je Bunoza u intervjuu za Srnu.

Navodeći da ga je kontaktiralo nekoliko poslanika iz različitih političkih stranaka koji su rekli da su ugodno iznenađeni time što ovaj zakon propisuje posebno proaktivnu objavu informacija, Bunoza je ocijenio da ovaj zakon mora i u praksi regulisati što lakši pristup informacijama i da bude što manje žalbi, odnosno da podnosioci imaju olakšan pristup informacijama.

“Vjerujem da će zakon adekvatno ispuniti svoju svrhu kada otpočnemo sa njegovom proaktivnom primjenom”, istakao je Bunoza.

Govoreći o Satlerovoj sugestiji da se putem amandmana na Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama Instituciji ombudsmana BiH da nadležnost da postupa kao žalbeno, drugostepeno tijelo i da donosi pravno obvezujuća rješenja umjesto neobavezujućih preporuka, Bunoza je naveo da Ministarstvo pravde ima odličnu saradnju sa Delegacijom EU, koja aktivno pomaže usklađivanju propisa BiH sa pravnom tekovinom EU.

“Podržavam svaku zdravu inicijativu s ciljem da se zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH poboljša putem amandmana. Međutim, upitno je da li bi prijedlog da drugostepeno tijelo koje bi odlučivalo po žalbama bude ombudsman uopšte dobilo potrebnu podršku u zakonodavnoj proceduri. Ovo pogotovo iz razloga što ombudsmani prema Zakonu o ombudsmanu, ali i Ustavu BiH, donose preporuke koje su neobavezujuće, te je upitno kako bi isti odlučivali meritorno po žalbama izjavljenim na prvostepena rješenja institucija BiH”, objasnio je Bunoza.

Ministar pravde u Savjetu ministara podsjeća da je u nacrtu zakona o slobodi pristupa informacijama propisano da po žalbama odlučuje Žalbeni savjet pri Savjetu ministara, koji i prema sadašnjem zakonu odlučuje po žalbama.

“Napominjem da je i prema direktivi EU 2019/1024 Evropskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora, propisano da to može biti već postojeće nacionalno tijelo koje mora biti nepristrasno u svom radu”, dodao je Bunoza.

Navodeći da je pažljivo analizirao rad Žalbenog savjeta Savjeta ministara kada je riječ o odlučivanju po žalbama na rješenja kojim je odbijen pristup informacijama, Bunoza je istakao da i statistički podaci ukazuju da Žalbeni savjet pravilno primjenjuje odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama i da je u četiri godine Sud BiH samo jednom poništio rješenje Žalbenog savjeta pri Savjetu ministara kada se radilo o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama.

“Mnoge evropske zemlje imaju slično žalbeno tijelo za odlučivanje po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, kao što je i u BiH, a to su skandinavske zemlje Švedska, Norveška, Finska, te druge zemlje, Danska, Poljska, Bugarska i Rumunija”, naveo je Bunoza.

On smatra da, uzimajući u obzir da bi obaveza proaktivne objave informacija trebala smanjiti broj izjavljenih žalbi koje se odnose na pristup informacijama, nema potrebe da se mijenjaju nadležnosti Žalbenog savjeta pri Savjetu ministara i da to nije protivno međunarodnim standardima.

Bunoza se nada da će Savjet ministara u utorak, 25. jula, konsenzusom usvojiti nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, čime bi još jednom bio pokazan konstruktivan i odgovoran rad Savjeta ministara.

Podsjećajući da je, takođe, riječ o prioritetnom zakonu koji BiH treba da usvoji na putu ka EU, Bunoza je naglasio da se njime uvode značajne novine u odnosu na postojeći zakon.

Novine se, precizirao je Bunoza, uvode sa ciljem sprečavanja sukoba interesa u obavljanju javne funkcije, sprečavanja privatnih uticaja na donošenje odluka u obavljanju javne funkcije, jačanja integriteta, objektivnosti, nepristrasnosti i transparentnosti u obavljanju javne funkcije, te jačanje povjerenja građana u institucije BiH.

Na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara 25. jula je i nacrt zakona o sudovima u BiH, koji je, takođe, jedan od prioritetnih zakona za usvajanje na putu BiH ka EU, i za koji se Bunoza, takođe, nada da će ga Savjet ministara konsenzusom usvojiti.

“Ovaj zakon jasnije definiše položaj Suda BiH u skladu s međunarodnim standardima. Bitna novina je da se osniva Viši sud kao drugostepeni sud koji bi trebao biti fizički odvojen od prvostepenog suda. Kaznena nadležnost tog suda, što je bilo sporno u prijašnjim predmetima, je značajno preciznija i moram naglasiti da je taj zakon u cijelosti dobio podršku Venecijanske komisije”, naveo je Bunoza.

Kada je riječ o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH, koji je uz korekcije na sjednici Savjeta ministara usvojen i upućen u parlamentarnu proceduru, Bunoza je rekao da vjeruje da će se uskoro naći pred parlamentarcima.

“Vrlo kvalitetno je napisan, reguliše pitanje odgovornosti, integriteta i transparentnosti nosilaca pravosudnih funkcija, kao i dvostepenosti prilikom odlučivanja. Ove izmjene i dopune zakona su privremenog karaktera jer smo u obavezi u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu donijeti nov, sveobuhvatan zakon o VSTS-u, a radna grupa već radi na tom zakonu”, rekao je Bunoza.

Govoreći o određenim kritikama koje su upućene na ovaj zakon, Bunoza je rekao da je riječ o dva stava koji su sporni i jednom članu koji sadrži jednu rečenicu, te da podržava da se to u amandmanski eventualno ispravi ako postoji podrška u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Na Savjetu ministara smo usvojili konsenzusom ovaj zakon u formi i sadržaju u kojem je to jedino bilo moguće”, konstatovao je Bunoza.

Ministar pravde smatra da su predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i ministri za prvih šest mjeseci od formiranja pokazali da odlično rade svoj posao.

“Uostalom, rezultati Savjeta ministara su vidljivi, prepoznati su u Briselu, jer ne treba zanemariti činjenicu da su usvojeni zakoni na kojima se radi i više godina, ali su usvojene i mnoge bitne odluke koje se godinama nisu mogle usvojiti. Uprkos turbulencijama u BiH, mišljenja sam da je Savjet ministara u ovih šest mjeseci pokazao visok nivo konstruktivnosti i odgovornosti”, zaključio je Bunoza, piše BHRT