Vanredni samit sazvan je jedino zato da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orban, braneći svoju odluku da odustane od veta na pomoć Ukrajini, tvrdi da je dobio jamstva da sredstva iz europskog budžeta namijenjena Mađarskoj, a koja su zamrznuta, neće završiti u Ukrajini.
Orban je na društvenoj mreži X objavio da je na prethodnom samitu EU-a u prosincu prošle godine bio protiv paketa pomoći Ukrajini iz dva razloga.
“Jedan je da smo se bojali da će europska sredstva koja nam pripadaju, a koja nam Europska komisija dosad nije dala, prije ili kasnije završiti u Ukrajini”, rekao je Orban.
Drugi razlog je da “smo se bojali da će sredstva Ukrajini biti dostupna na predugo razdoblje i bez kontrole”, dodao je.
Na zadnjem samitu sredinom decembra 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i jedino je Mađarska bila protiv.
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević je u razgovoru za N1 rekao da su sva dosadašnja iskustva upućivala na to da će na vanrednom summitu EU-a kompromis biti postignut.
“U igri su veliki ulozi za obje strane. Kad je riječ o EU, u pitanju je kredibilnost obećanja, osobito onih vanjskopolitičkih, koje Unija daje, a u ovom slučaju se odnose na Ukrajinu. A kad je Orban u pitanju, na kocki su finansijska sredstva koja je EU blokirala, a važna su mađarskoj ekonomiji. Baš zbog veličine tih uloga i jedna i druga strana spremne su na kompromis. Možda će se Orban, kao i na prethodnoj sjednici, na neki način ograditi i izbjeći sudjelovanje u donošenju odluka s kojima se ne slaže”, rekao je Kovačević.
A da Europsko vijeće nije moglo osigurati daljnju pomoć Ukrajini, dodaje, dovelo bi to do potpune devalvacije Europske unije na međunarodnoj sceni.
“Pokazalo bi se da Europska unija zapravo uopće nije subjekt međunarodnih odnosa koji može ispunjavati dana obećanja”, napominje.
Mimo međusobnog ucjenjivanja Orbana i Bruxellesa, ovaj slučaj pokazuje kako EU često ima problem s funkcioniranjem upravo zbog svoga temeljnog demokratskog načela konsenzualnosti, odnosno jednoglasnog odlučivanja.
“To je izravna posljedica konstitucionalnog ustrojstva EU-a. Lisabonski ugovori propisuju takav način odlučivanja, a to je posljedica činjenice da nije uspio pokušaj donošenja europskog ustava. U sadašnjem stanju, EU funkcionira u većoj mjeri kao međuvladina organizacija, nego kao konfederacija. A da bi barem u minimalnoj mjeri mogla funkcionirati kao subjekt međunarodnih odnosa, EU bi morao biti barem konfederacija u kojoj središnja tijela ipak imaju neke autonomne ovlasti. Sadašnje stanje u kojem Europsko vijeće, gdje se odluke donose konsenzusom, može poništiti i odluke Europskog parlamenta i odluke Europske komisije, glavna je prepreka konstituiranju EU-a kao subjekta međunarodnih odnosa”, objašnjava Kovačević.
Kovačević je objasnio i kako bi Orban mogao “objasniti” ovo dramatično reteriranje.
“Nedvojbeno je da će Orban to prikazati mađarskoj javnosti kao svoj uspjeh. Ali, trebamo imati na umu da od 1. jula Mađarska preuzima predsjedanje Europskom unijom. Ako Mađarska nastavi isticati disonantne glasove naspram ostatka EU, onda će to predsjedništvo biti obilježeno u najmanju ruku teškoćama u artikuliranju politike EU. To će biti i postizborno vrijeme kada je riječ o Europskom parlamentu i vrijeme konstituiranja nove Europske komisije. Ukratko, mislim da je opravdano biti zabrinut za budućnost Europske unije”, rekao je Kovačević za N1.