No, ruku na srce, rijetki među nama razmišljaju o zdravstvenom osiguranju, a pogotovo ne na putovanju. A upravo bi to trebali!
Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za Bosnainfo pojasnio je pogodnosti zdravstvenog putnog osiguranja, koliko je građana tražilo iste, ali i kada Zavod pokriva troškove liječenja.
“Zdravstvenu zaštitu u inostranstvu osigurana lica mogu koristiti samo ukoliko im je prije odlaska u inostranstvo izdat odgovarajući dvojezični obrazac za korištenje zdravstvene zaštite u inostranstvu.
Obrazac za pravo korištenja zdravstvene zaštite u inostranstvu izdaje se u poslovnicama Zavoda, po prijemu lično podnesenog pismenog zahtjeva od strane osiguranog lica za turističko putovanje, najduže do 30 dana u toku jedne kalendarske godine i može se koristiti samo za neophodnu medicinsku pomoć.
Uz zahtjev je potrebno priložiti potvrdu o ocjeni zdravstvenog stanja iz medicinske ustanove u kojoj se vodi zdravstveni karton, kao i dopunsku medicinsku dokumentaciju u slučaju hroničnih oboljenja, a kojim se potvrđuje da osiguranik ne boluje od akutnih oboljenja ili da ne boluje od hroničnog oboljenja koje zahtijeva duže liječenje.
Osiguranik kojem prije odlaska u inostranstvo nije izdata potvrda o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inostranstvu, troškove zdravstvene zaštite snosi lično.
Zemlje sa kojima ZZO KS ima sporazum o hitnom medicinskom zbrinjavanju su: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Njemačka, Austrija, Turska, Italija, Makedonija, Holandija, Belgija, Mađarska, Luksemburg i Češka Republika.
U prošloj godini od 01.01.2023. godine do 31.12.2023. godine ovaj Zavod je izdao 107.666. obrazaca za putno osiguranje”, istakli su iz Zavoda za Bosnainfo.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine za naš portal naglasio je kako je “prije odlaska u inostranstvo, svaki osiguranik, dužan se obratiti nadležnom kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja, sa zahtjevom za izdavanje dvojezičnog obrasca za privremeni boravak u državi ugovornici.
Pravo na hitne zdravstvene usluge ostvaruje se u inostranim u javnim, odnosno ugovorenim zdravstvenim ustanovama. Kod kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja osiguranik će dobiti informaciju u kojim državama ugovornicama postoji propisana mogućnost ostvarivanja prava na hitne zdravstvene usluge temeljem dvojezičnog obrasca. Ukoliko osiguranik putuje u državu sa kojom ne postoji zaključen ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno postoji zaključen ugovor, ali isti ne predviđa pružanje zdravstvenih usluga, troškovi istih padaju na teret osiguranika.
Osigurana lica se, prije odlaska u inostranstvo, kod nadležnih kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, trebaju informisati o mogućnosti ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu, te prikupiti neophodnu dokumentaciju za ostvarivanje prava predviđenih međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju”.
Na naš upit ako neko ima zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo, a desi se da mu zatreba liječnička pomoć u drugom kantonu u BiH, da li Zavod zdravstvenog osiguranja KS pokriva troškove liječenja iz ovog Zavoda objašnjavaju:
“Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada (”Službene novine FBiH”, br. 41/01, 7/02, 14/17, 88/18 i 27/22) propisano je i pružanje zdravstvene zaštite u hitnim slučajevima osiguranim licima na području drugog kantona. Odredbama Sporazuma, propisano je da u slučaju potrebe pružanja zdravstvenih usluga vrijednosti veće od 300 KM, neophodno je pribaviti prethodnu saglasnost nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Saglasnost se neće zahtijevati ako se pružanje zdravstvenih usluga ne može odgoditi, a da se ozbiljno ne ugrozi život i zdravlje odnosnog lica.
Odredbom pomenutog Sporazuma propisano je da ako zdravstvena ustanova primi na stacionarno liječenje osigurano lice, dužna je da u roku od pet dana od dana njegovog prijema na liječenje, obavijesti kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja kome osigurano lice pripada o datumu njegovog prijema na liječenje, dijagnozi i predviđenom trajanju stacionarnog liječenja, radi davanja saglasnosti za liječenje, a u skladu sa važećim propisima koji se primjenjuju u tim institucijama”.
Naglašavaju da postoje situacije u kojima troškove liječenja snosi pacijent iako ima zdravstveno osiguranje, a to su slučajevi u kojima nisu ispoštovane odredbe ranije pomenutog Sporazuma.
Planirajte vaš odmor, ali mislite na svoje zdravlje, osigurajte se, jer nikad ne znate kakve se nepredviđene okolnosti mogu desiti!