Susreo se tako sa radom u njemačkoj firmi u kojoj postoji pravi sistem i u kojoj se sve zna. Kaže da pokušava taj sistem nekako primjeniti i na ministarstvo koje vodi, ali da to ide teško, no on neće odustati.
Iako mnogi ne misle tako, Hrnjić smatra da je budućnost ove zemlje u mnogome vezana za poljoprivredu. Savremene tehnologije omogućavaju da se sada od rada na zemlji živi mnogo lakše nego nekada, ali i mnogo bolje, mada u javnosti baš i ne vlada takvo mišljenje. Ministar, kojeg je na ovu funkciju predložila stranka Narod i pravda misli da se zapravo i ne zna kakvo je pravo stanje u poljoprivredi kod nas. Mnogo je, kaže, onih koji bi radije da kukaju i traže, nego da rade.
-Vjerujte mi, ja kada bih bio mlađi i sada započinjao svoj radni vijek, nekakvu karijeru, sigurno bi to bilo u poljoprivredi. Mnogo je mogućnosti da se osigura normalan život za sebe i svoju porodicu, a rad na zemlji je sigurno prvlačniji nego onaj u kancelarijama, kabinetima, fabrikama…
Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021-2027. je povučena iz parlamentarne procedure. Šta je predvideno strategijom za poljoprivredne proizvođače?
-Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021-2027. je osnovni srednjoročni strateško- razvojni dokument kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja poljoprivrede i ruralnih područja u Federaciji BiH u periodu usklađenom s trajanjem aktuelne Zajedničke za provedbu, poljoprivredne politike Evropske unije do 2027. godine, kao i način njihovog ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir monitoring, evaluacija i izvještavanje. Imenovanjem nove vlade, procijenjeno je bi navedenu strategiju trebalo povući iz parlamentarne procedure kako bi se određeni dijelovi korigovali te je namjera ovog ministarstva i vlade da što prije istu vrati u parlamentarnu proceduru kako bi stratregija mogla biti usvojena i kako bi se s njom mogli uskladiti i zakonski okviri.
-Strategijom je predviđeno stvaranje sigurnijeg i predvidljivijeg ambijenta za poljoprivredne proizvođače, organizatore otkupa i prerađivače, u kojem mogu jasno vidjeti koje mjere će se provoditi i na koji način što će olakšati planiranje proizvodnje, prodaje i investiranja, a u konačnici rezultirati zdravim i održivim razvojem poljoprivrednog sektora u cjelini. Ovaj dokument stavlja naglasak na podizanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Kao prioritet navodi se i razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružnih organizacija. Također, direktna plaćanja se pojednostavljuju i pretvaraju u jedinstven sistem plaćanja po hektaru i grlu. Ovo ostavlja prostor kantonalnim ministarstvima da svoje specifične proizvodnje dodatno podrže iz svojih budžeta, a da svi proizvođači na prostoru Federacije imaju što ujednačenije uslove za proizvodnju s obzirom na stepen podrške, kaže nam ministar.
Kako dobiti više finansijskih sredstava od EU za poljoprivrednike u BiH? Poznato je da EU mnogo ulaže u poljoprivredu, pogotovo u proizvodnju organskih prrehrambenih proizvoda i vjerujemo da bi se mnogi naši poljoprivrednici i stočari mogli naći u tim podsticajima…
-Nedavno sam imao priliku govoriti kao panelista na jednoj agro konferenciji u Hrvatskoj gdje sam upravo naglasio potrebu kreiranja tijela i mehanizama na nivou države koja bi bila odgovorna za povlačenje sredstava iz EU fondova. Navedena struktura zove se IPARD i to je zahtjev EU ka bilo kojoj članici – jedno tijelo ili ministarstvo s kojim EU može razgovarati. Da bi se sredstva mogla povući u značajnijoj mjeri neophodno je da Bosna i Hercegovina osigura određene preduslove koji se ogledaju i u uspostavi zakonodavstva u skladu sa zahtjevima Evropske unije i zadate mape puta, a koja se, između ostalog, ogleda u izradi strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, uspostavi IPARD strukture u BiH kroz upravljačko tijelo i agenciju za plaćanja, uspostavi nekoliko ključnih baza podataka iz oblasti poljoprivrede, usvajanju državnih zakona iz oblasti poljoprivrede te harmonizaciji propisa u skladu sa EU legislativom.
Zbog neuspostave IPARD strukture u zadnjih 15 godina BiH je izgubila na stotine miliona KM sredstava koja bi nam dobro došla za strukturne reforme poljoprivrednog sektora u BiH. Dakle, ovakva rješenja su u svim zemljama EU i mi treba da primijenimo rješenja koja već postoje i koja mogu unaprijediti poljoprivredu u budućnosti, rekao je Hrnjić.
Da li je problem afričke svinjske kuge iza nas?
-Afrička svinjska kuga je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja s kojom se bore i daleko razvijenije zemlje od Bosne i Hercegovine. Ove godine veliki broj poljoprivrednih gazdinstava, koja se bave svinjogojstvom, imao je problem u namjeri da sačuvaju svoje proizvodnje upravo zbog širenja kuge. Adekvatnim koracima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i u koordiniranoj komunikaciji s državnim institucijama, Uredom za veterinarstvo BiH, te kantonalnim ministarstvima i inspekcijama, uspjeli smo u velikoj mjeri sačuvati poljoprivredna gazdinstva od razornih posljedica koje može izazvati ova kuga.
Poljoprivrednici često ukazuju na problem koje im pričinjavaju divlje životinje na njihovim imanjima? Kako pomoći poljoprivrednicima?
-Federalno ministarstvo uputilo je dopise kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove poljoprivrede s ciljem smanjena šteta uzrokovanih pojavom divljih životinja u prigradskim i gradskim sredinama kao i na imanjima poljoprivrednik te ukazalo na neophodan angažman nadležnih organizacija s ciljem sprečavanja štete po ljude i njihovu imovinu. S ciljem bolje upućenosti javnosti u navedenu problematiku, ističemo da je Zakonom o lovstvu FBiH i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega propisano gospodarenje lovištem i divljači u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Federalno ministarstvo poljoprivrede ima saznanja da pojedini korisnici lovišta nisu realizovali odobreni odstrel divlje svinje, što je dovelo do povećenja broja ove vrste divljači, a samim tim i povećanje šteta na tim područjima. Korisnici lovišta kao i poljoprivredni proizvođači i vlasnici stoke su u obavezi da u skladu sa zakonskim odredbama zajednički i kontinuirano djeluju i međusobno sarađuju u rješavanju nastalih problema kako bi se zadovoljili interesi korisnika lovišta i očuvala populacija divljači s jedne strane te interesi poljoprivrednih proizvođača i stočara da se štete svedu na najmanju moguću mjeru.
Neophodno je da nadležna kantonalna ministarstva prate realizaciju lovnoprivredne osnove i godišnjeg plana gospodarenja lovištem putem izvještaja o izvršenju godišnjeg plana gospodarenja koji im je korisnik lovišta dužan za proteklu lovnu godinu dostaviti do 15. marta tekuće lovne godine na obrascima propisanim Pravilnikom o evidenciji izvršenih radova i provedenih mjera predviđenih lovnoprivrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja lovištem.
Podsjećamo da je odredbama Zakona o lovstvu propisano i da se, između ostalog, ugovor o dodjeli lovišta na gospodarenje može raskinuti ako korisnik lovišta ne gospodari u skladu sa odredbama lovnoprivredne osnove, rekao je za Bosnainfo federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.