U izlaganju na panelu posvećenom proizvodnji mlijeka i mesa, ministar je istakao je potrebu da poljoprivredni proizvođači što prije usklade svoje poslove s inovativnim IT rješenjima s ciljem unapređenja proizvodnje, ali i brojnih benefita koje im korištenje navedenih rješenja može donijeti u poslovanju.
Naglasio je da BiH ima izvrsne preduslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ali i uvođenje novih tehnologija koje bi u značajnoj mjeri olakšale poslovanja poljoprivrednih proizvođača.
– Bosna i Hercegovina je ostvarivanjem kandidatskog statusa otvorila brojne mogućnosti, a one se ponajviše ogledaju u povlačenju raspoloživih sredstava namjenjenih zemljama koje imaju kandidatski status. Da bi se ta sredstva mogla povući u značajnijoj mjeri neophodno je da BiH osigura određene preduslove, koji se ogledaju i u uspostavi zakonodavstva u skladu sa zahtjevima EU i zadate mape puta. To se između ostalog odnosi i na izradu strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, uspostavu IPARD strukture u BiH kroz upravljačko tijelo i agenciju za plaćanja, kao i uspostavu nekoliko ključnih baza podataka iz oblasti poljoprivrede, te usvajanje državnih zakona iz oblasti poljoprivrede i harmonizaciju propisa u skladu sa EU legislativom – kazao je Hrnjić.
Dodao je da je na državnom nivou neophodno formirati IPARD strukturu.
– Nažalost, u BiH se kreira narativ da nešto ne može uspjeti samo iz razloga što politika i političari ne mogu da dogovore zajednički način djelovanja. Poljoprivrednici su čestiti ljudi koji svojim radom nastoje očuvati dostojanstvo ali i užu i širu zajednicu u kojoj žive. Podjednako su potrebna sredstva poljoprivednicima iz oba entiteta te je ovo ujedno još jedan poziv da se na nivou države formira IPARD struktura zahvaljujući kojoj bismo mogli povući još sredstava i usmjeriti ih u poljoprivredu.
Zbog neuspostave IPARD strukture u zadnjih 15 godina BiH je izgubila na stotine miliona KM sredstava koja bi nam dobro došla za strukturne reforme poljoprivrednog sektora u BiH. Dakle, ovakva rješenja su u svim zemljama EU i mi treba da primijenimo rješenja koja već postoje i koja mogu unaprijediti poljoprivredu u budućnosti – kazao je ministar Hrnjić.
Također je dodao da su poticajna sredstva odličan način za animiranje poljoprivrednih proizvođači, da ona ne smiju biti svrha sama sebi. Iako danas BiH implementira svoj najveći budžet za poljoprivredu do sada, smatram da je on nedovoljan da nas adekvatno pripremi za vrijeme koje dolazi, a koje će nas neminovno uputiti na potpuno usklađivanje poljoprivredne politike sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Poređenja radi, Republika Hrvatska kao članica EU, iz vlastitih i EU sredstava, izdvaja 1,1 milijardu eura, dok BiH na svim nivoima vlasti izdvaja 200 miliona eura. Potrebno je da usaglasimo potrebe za izdvajanjem sredstava, ali u isto vrijeme osiguramo da dodijeljena sredstva povećaju proizvodnju, preradu i prodaju – izjavio je Hrnjić.
Istakao je kako se proizvodnja i prerada mlijeka smatraju strateškom granom poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH, te da je mljekarska industrija ostvarila značajne pozitivne razvojne trendove, brže od razvoja u primarnoj proizvodnji mlijeka.
– U Federaciji BiH je dominantna proizvodnja kravljeg mlijeka kojom se bavi oko 100.000 poljoprivrednih gazdinstava, od čega oko 33.000 domaćinstava proizvodi mlijeko u komercijalne svrhe. Otkupna cijena mlijeka je porasla ali i troškovi proizvodnje. Poljprivredni proizvođači u Federaciji BiH imaju još uvijek podršku po litru 0,42KM/l za pravna lica i 0,38KM/l za fizička lica kao i podrške za inpute u proizvodnji koja bitno utiču na konkurentnost gazdinstava. Također imaju mogućnost ostvarivanja novčane podrške za mjere ruralnog razvoja do 50% investicije, kao i dodatna sredstva kantonalnih ministarstva i lokalnih zajednica – kazao je ministar Hrnjić.
U okviru ovog panela konferencije, posvećenog budućnosti poljoprivrede kroz prizmu proizvodnje mlijeka i mesa, te upotrebe novih tehnologija u proizvodnjama, govorili su i zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula, predsjednik odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta Norbert Lins, prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, te Branko Kolak iz Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.