Ekonomija

Koliko poljoprivrednici iz BiH koriste bespovratna sredstva EU

Putem brojnih međunarodnih fondova, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini imaju mogućnost aplicirati na projekte za dodjelu bespovratnih sredstava. Međutim, u kojoj mjeri tu mogućnost koriste i za što? Hoće li se nešto promijeniti otvaranjem IPARD fondova Europske unije i kakvi su izgledi da se to uskoro dogodi?

Poljoprivrednik, EU
FOTO: BHRT/IVANA TRBIĆ

Zahvaljujući bespovratnim sredstvima koja je dobio putem nekoliko projekata jedne međunarodne organizacije, Mladen Lazić je od proizvođača povrća postao prerađivač vlastitim proizvodnim pogonom.

MLADEN LAZIĆ, proizvođač i prerađivač povrća

“Imali smo lijepo iskustVo sa projektom međunarodne zajednice, ne vjerujući da možemo dobiti mi smo aplicirali i vjerujte da smo prošli i dobili smo 100 000 dolara i pokrenuli fabriku za preradu povrća”

Ipak, njegov stav je da su ovi projekti, zbog svojih često zahtjevnih uslova, više naklonjeni velikim proizvođačima i vode ukrupnjivanju posjeda.

MLADEN LAZIĆ, proizvođač i prerađivač povrća

“Imali smo prije par dana jedan sastanak sa poljoprivrednim proizvođačima.Na kraju sastanka predstavnici projekta su upitali ko ispunjava da digne ruku ko ispunjava uslove za taka projekat vjerujte od 500 ljudi da je ispunjavalo samo pet.”

BOŠKO RADIĆ, Udruženje poljoprivrednika Semberije i Majevice

“Ako ovako budemo nastavili nije čudo što je odliv radne snage, većin naas poljorivrednika tu prozvodnju radi sama bez uključivanja dodatne radne snage”

Iako su značajna sredstva dostupna putem raznih projekata za poljoprivredu i prerađivački sektor, mali je broj proizvođača koji mogu aplicirati, kažu u entitetskom resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

RADMILA NEŠKOVIĆ, Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS

“Mislim da je tu nešto manji broj proizvođača s obzirom da s utu uslovi koji su njima ili teško ispunjivi ili zahtjevaju mongo više prikupljanja dokumentacije tako da apliciraju u manjoj mjeri nego što bi možda mogli”

S druge strane, nadležni kažu da će ove godine prioritet biti uspostava IPARD-a, odnonso korištenje sredstava evropskih fondova, na šta se čeka skoro cijelu deceniju.

STAŠA KOŠARAC, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

“Mislim da dosta sredstava nije iskorišteno koja su potrebna našim poljoprivrednicima. Plasman tih sresdtava obavljaju agencije za agrarna plaćanja rs i najavljena agencija za agrarna plaćanja Federacije Bosne i Hercegovine i to je pitanje na tehničkom nivou kako to možemo usaglaavati”

Cijeli proces nije bio nimalo jednostavan, ali je IPARD koristan jer, kako ističu nadležni, omogućava projekcije razvoja i za 10 godina unaprijed, jer se radi o stotinama miliona maraka sredstava. BHRT