Naglasio je da smo uz rusku agresiju na Ukrajinu, rat koji se rasplamsao na Bliskom istoku, udari u regiji Sahela, tenzije u Aziji… svjedoci u isto vrijeme, povratka “starih”, konvencionalnih ratova i pojave “novog”, hibridnog ratovanja koje karakteriziraju cyber napadi i pretvaranje svega, od trgovine do migracija, u oružje.
Dodao je da takvo urušavanje geopolitičkog okruženja Evropu dovodi u opasnosti, kao što je i sam predvidio kad je 2022. predstavljao Strateški kompas, novu sigurnosnu i odbrambenu strategiju EU.
Prije četiri godine, dok smo bili suočeni s pandemijom virusa COVID-19, mnogi su kazali da EU proživljava ‘hamiltonski’ trenutak, jer smo odlučili da preuzmemo otplatu zajedničkog duga kako bismo ublažili posljedice te krize, isto kao što je Alexander Hamilton to učinio nakon rata SAD-a za nezavisnost. Sad vjerovatno ulazimo u Demostenov trenutak, podsjećajući na velikog grčkog političara koji je svoje atinske sugrađane prije 2.400 godina pozvao da se suprotstave makedonskom imperijalizmu: konačno postajemo svjesni brojnih sigurnosnih izazova u našem opasnom okruženju – napisao je Borrell.
Podsjetio je na Evropski instrument za mirovnu pomoć (EPF) – međuvladin instrument i vanbudžetski fond EU koji je ustanovljen 2021. kako bi svojim partnerima mogli pomoći u vojnoj opremi, što putem budžeta EU nije bilo moguće. Iako nije izvorno formiran u ove svrhe, EPF je osnov naše vojne podrške Ukrajini. Do sada smo iz EPF-a iskoristili 6,1 milijardu eura da bismo potakli pomoć država članica EU Ukrajini te je, zajedno s njima, od početka rata do danas EU isporučila Ukrajini vojnu opremu u ukupnoj vrijednosti od 31 milijarde eura – istakao je Borrell.
Međutim, kazao je da EPF ne pomaže samo Ukrajini već su ga do sada koristili da podrže 22 partnera i organizacije. Od 2021. smo skoro milijardu eura dodijelili operacijama koje vode Afrička unija i regionalne organizacije, kao i oružane snage osam partnerskih zemalja u Africi. Na zapadnom Balkanu podržavamo regionalnu vojnu saradnju, kao i Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju. Podržavamo i Moldaviju i Gruziju u Istočnom susjedstvu, te Jordan i Liban u Južnom susjedstvu – naveo je Borrell.
Potcrtao je da su osnažili i saradnju s NATO strukturama u nekoliko ključnih oblasti kao što su svemir, cyber prostor, klima, odbrana i ključna infrastruktura, te proširili i produbili svoju mrežu bilateralnih sigurnosnih i odbrambenih partnerstava s Norveškom, Kanadom, te zemljama u Istočnom susjedstvu (Gruzija, Moldova), u Africi (Južna Afrika, Ruanda), indopacifičkoj regiji (Japan, Republika Koreja, Australija) i Latinskoj Americi (Čile, Kolumbija).
Borrell je precizirao da države članice EU već troše znatno više na odbranu, uz povećanje odbrambenog budžeta za 40 posto u proteklih deset godina i skok od 50 milijardi eura od 2022. do 2023. I na kraju, moramo ojačati odbranu i kad su u pitanju hibridne i cyber prijetnje, strane manipulacije informacijama, miješanje i otpornost naše kritične infrastrukture. Kako je ovdje opisano, dosta je urađeno u proteklih nekoliko godina, ali sam svjestan toga da je još uvijek puno posla pred nama da se dođe do srazmjera u odnosu na opseg prijetnji s kojima se suočavamo. Potreban nam je skok unaprijed u evropskoj odbrani i evropskoj odbrambenoj industriji – zaključio je Borrell.