Jedan od prijedloga je da se izmijene kantonalni propisi i omogući humana eutanazija određenih pasa bez vlasnika, ali oko toga nema ni približno jedinstvenog stava.
O problemu se posljednjih dana razgovaralo na sastancima održanim u Bužimu i Velikoj Kladuši, nakon kojih bi radna grupa trebala pripremati prijedloge izmjena i dopuna propisa na kantonalnom nivou.
Povod su višegodišnji problemi s napuštenim psima, ali i sve češće prijave građana zbog napada.
„Jedne godine htjeli su jednu djevojku rastrgati, jedva je dijete ostalo živo“, ispričao je jedan građanin.
Probleme imaju i stanovnici ruralnih područja.
„Ja sam čovjek sa sela, štetu nam prave, napadaju na stoku, na kokoške, na sve“, navodi drugi stanovnik.
Predsjedavajući Općinskog vijeća Velika Kladuša Asim Veladžić kaže da problem nije samo pitanje osjećaja sigurnosti građana.
„Imali smo iz policijske stanice preko 20 ugriza gdje su lica prijavila, a velike materijalne štete su nanesene kako na poljoprivrednim dobrima, tako i na stočnom fondu“, kazao je Veladžić.
Upravo su učestale prijave dovele do sastanaka predstavnika lokalnih vlasti i inicijative za izmjene Zakona o komunalnom redu USK.
Jedan od prijedloga koji je izazvao najviše reakcija odnosi se na eutanaziju pasa bez vlasnika.
Načelnik Velike Kladuše Boris Horvat smatra da bi psi koji nemaju vlasnika i nisu pod kontrolom trebali biti tretirani kao potencijalna opasnost.
„Psi koji nemaju vlasnika, koji nisu na povocu, da se smatraju psima opasnima za građane kantona i ti psi trebaju biti uspavani u roku od mjesec-dva“, rekao je Horvat.
Takvom pristupu snažno se protive udruženja za zaštitu životinja.
Neira Topić, osnivačica i predsjednica Udruženja „Šapice Krajine“, smatra da rješenje treba tražiti u odgovornom vlasništvu, sterilizaciji i kažnjavanju ljudi koji napuštaju životinje.
„Ako želimo sigurnost građana i kontrolu populacije pasa, moramo imati odgovorno vlasništvo, sterilizaciju i kažnjavanje napuštanja životinja i funkcionalan sistem“, poručila je Topić.
Razlike postoje i među lokalnim vlastima.
Iz Gradske uprave Bihaća nisu podržali predloženi pristup, dok predstavnici Sanskog Mosta i Bužima smatraju da eutanazija pod određenim uslovima postoji i u savremenim evropskim zakonodavstvima.
Pomoćnica gradonačelnika Bihaća Vildana Zulić ukazala je i na pitanje nadležnosti.
„Gradovi i općine se jako teško nose s ovim problemom jer ovo nije problem niti kantona, niti Federacije, niti države. Ovo je problem jedinica lokalne samouprave“, kazala je.
S druge strane, pravobranilac Bužima Himzo Ezić odbacuje tvrdnje da je takvo postupanje nužno protivzakonito.
Zbog potpuno različitih tumačenja i stavova, lokalne zajednice USK namjeravaju zatražiti mišljenje i viših nivoa vlasti, uključujući Vijeće ministara BiH, Vladu Federacije BiH i Savez općina i gradova FBiH.
Tek nakon toga trebalo bi biti jasnije u kojem pravcu će ići eventualne izmjene propisa.
Važno je, međutim, da se trenutno govori o inicijativi i prijedlozima. Odluka kojom bi svi psi bez vlasnika automatski bili eutanazirani nije donesena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.