Grad Bihać organizirao je radionicu “Od podataka do odluke: SMART DeCARB alati za dekarbonizaciju javnih zgrada“, u okviru projekta „Smart Sector Coupling for Decarbonisation of Public Buildings SMART DeCARB“, koji se provodi kroz program Interreg VI-A IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027.
Cilj radionice bio je predstaviti savremeni pristup energetskoj obnovi javnih zgrada zasnovan na kvalitetnim podacima, dugoročnom planiranju i primjeni tehnologija koje mogu doprinijeti smanjenju potrošnje energije i emisija CO₂.
Voditeljica projekta SMART DeCARB ispred Grada Bihaća Alana Fajković kazala je da se radionica održava u završnoj fazi implementacije projekta, čiji je puni naziv “Pametno udruživanje sektora za dekarbonizaciju javnih zgrada“. Današnjom radionicom predstavljamo dva alata razvijena kroz projekt, čija je svrha pomoći pri dekarbonizaciji javnih zgrada. Jedan alat služi za bolje upravljanje i analizu energetskih podataka o zgradama, dok drugi pomaže pri odabiru optimalnog tehničkog rješenja za primjenu mjera energetske efikasnosti – pojasnila je Fajković.
Dodala je da dekarbonizacija podrazumijeva smanjenje emisija CO₂ i veće korištenje obnovljivih izvora energije, pri čemu se među mogućim mjerama izdvajaju ugradnja solarnih elektrana i dizalica toplote, energetska obnova objekata te zamjena stolarije.
U okviru projekta razvijena su dva digitalna alata. EDM alat objedinjuje ključne podatke o javnim zgradama i omogućava analizu različitih mjera energetske obnove, čime pruža podršku javnom sektoru u određivanju prioriteta za buduća ulaganja.
Drugi alat, RES optimizator, omogućava analizu i poređenje mogućnosti ugradnje solarnih elektrana i baterijskih sistema za pohranu električne energije, uz procjenu optimalnih rješenja u odnosu na potrebe konkretnog objekta.
Fajković je istakla da je Grad Bihać, osim razvoja i primjene digitalnih alata, kroz projekt dobio i dvije studije izvodljivosti dekarbonizacije javnih zgrada. Studije su urađene za upravnu zgradu Javnog komunalnog preduzeća ‘Komrad’ i kompleks postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Time su dobili vrijednu studijsko-tehničku dokumentaciju koja može poslužiti kao osnova za provođenje konkretnih mjera dekarbonizacije – kazala je Fajković.
Posebno značajan dio projekta u Bihaću predstavlja pilot-investicija provedena na zgradi Gradske uprave. Na krovu objekta postavljena je solarna elektrana snage 30 kilovata, dok je ugrađena i dizalica toplote snage 150 kilovata.
Prema riječima Fajković, time je značajno smanjena potrošnja peleta i unaprijeđen sistem centralnog grijanja u objektu Gradske uprave. U okviru investicije postavljena je i punionica za električna vozila, kao i pametna solarna klupa koja omogućava punjenje mobilnih telefona, tableta, električnih bicikala i drugih uređaja putem kabla i bežične veze.
Voditeljica projekta SMART DeCARB i projektna menadžerica Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Vedrana Vidiček kazala je da vrijednost projekta premašuje 1,3 miliona eura. REGEA je vodeći partner na projektu, koji je sufinansiran kroz program Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. U projektu učestvuju partneri iz sve tri države, a u Bosni i Hercegovini, pored Grada Bihaća, partner je i Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona – kazala je Vidiček.
Navela je da se konkretne investicije provode u tri javne zgrade različite namjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
U Karlovačkoj županiji riječ je o Mješovitoj industrijskoj školi Karlovac, u Bihaću o administrativnoj zgradi Gradske uprave, dok se u Nikšiću projekt realizira na objektu Tehnopolisa, inovacionog centra. U sve tri države imamo konkretne investicije, ali su mjere prilagođene potrebama pojedinačnih objekata. U Bihaću su realizirani solarna elektrana, baterijski sistem i dizalica toplote, dok su u drugim objektima predviđena drugačija rješenja, uključujući punionice za električna vozila, unapređenje energetske efikasnosti i električno vozilo u Nikšiću – kazala je Vidiček.
Radionicu je vodio Marko Čavar, voditelj Odjela energija u REGEA-i, koji je učesnicima predstavio način funkcioniranja razvijenih digitalnih alata i mogućnosti njihove primjene u javnom sektoru. Razvijena su dva alata. Jedan predstavlja svojevrsnu digitalnu bazu u kojoj se objedinjuju podaci o javnim zgradama, njihovim tehničkim sistemima i potrošnji energije, a na osnovu tih podataka mogu se dobiti smjernice o tome kako bi zgrade trebalo dekarbonizirati. Drugi alat je više tehnički i na osnovu proizvodnje i potrošnje energije procjenjuje koja bi veličina solarne elektrane ili baterijskog sistema bila optimalna za konkretnu zgradu – pojasnio je Čavar.
Istakao je da je cilj radionice, osim predstavljanja alata, prenijeti znanje predstavnicima javnog sektora i pokazati kako se digitalni alati mogu koristiti u svakodnevnom upravljanju javnim zgradama.
Nakon prezentacija učesnici radionice obišli su pilot-investiciju na zgradi Gradske uprave Bihaća, gdje su imali priliku neposredno vidjeti primijenjena rješenja razvijena i realizirana u okviru projekta SMART DeCARB.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.