Glavni problem: Spori protok novca i skuplji život
“Ništa se neće desiti preko noći za običnog čovjeka, ali će ekonomija trpjeti ozbiljne posljedice”, naglašava Bećirović. Ključni udarac osjetit ćemo kroz međunarodne transakcije. Ono što smo ranije čekali jedan dan, sada ćemo čekati možda sedam, a u ekstremnim slučajevima i do dvije sedmice. Sporiji protok novca direktno povećava troškove poslovanja, što može dovesti do poskupljenja svega što se uvozi i izvozi.
Penzioneri i dijaspora na udaru
“Novac je najveća kukavica na svijetu. Čim postoji malo straha ili neizvjesnosti, on odlazi negdje drugo”, objasnio je Bećirović. Doznake iz inostranstva više neće stizati za sat vremena. Ljudi koji šalju novac u BiH vjerovatno će morati popunjavati dodatne formulare i dostavljati više dokumentacije. To će najviše osjetiti penzioneri kojima djeca šalju novac iz dijaspore.
Kriza u IT sektoru i novi otkazi
Posljedice bi snažno mogao osjetiti i IT sektor, ali i freelanceri koji bi na svoje uplate umjesto prvog u mjesecu mogli čekati do sedmog ili petnaestog. Komplikacije s uplatama mogle bi natjerati strane investitore da posao prebace u Srbiju, Hrvatsku ili Crnu Goru. Rast troškova mogao bi dovesti do novih otkaza jer će, kako tvrdi Bećirović, manje ljudi morati raditi više posla u ionako slaboj ekonomiji.
Investitori će zaobilaziti BiH
Kada je riječ o stranim investicijama, Bećirović je bio potpuno direktan, istakavši da, da je on investitor, iskreno ne bi ni pogledao BiH. Proces izlaska sa sive liste je dugotrajan. Posljednji put kada je BiH ušla na ovu listu 2015. godine, bile su potrebne tri godine za izlazak. Isti dugotrajan scenarij nas očekuje i sada.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.