Šta treba da znate:
BiH planira u 2026. godini očistiti 75 km² minski sumnjivih površina.To je manje od 10 odsto ukupne preostale opasne teritorije.
Rok za potpuno uklanjanje mina do marta 2027. godine neće biti ispunjen.
Sumnjiva minska površina trenutno iznosi 774,69 km².
Naime, prema Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, a koji je objavljen na “E-konsultacijama”, BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.
“Prema izvršenim procjenama, u januaru 2026. godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 774,69 km2, što predstavlja 1,51 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine”, navode iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.
Šta otežava identifikaciju sumnjivih područja?
Kako se dodaje u analizi, u bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini u operativnoj upotrebi je još 8.415 minskih zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.713 minskih zapisnika.
“Minska polja u Bosni i Hercegovini karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, kažu oni.
Kako dodaju, identifikaciju sumnjivih područja otežavaju i nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.
Mine odnijele hiljade života
I dok BiH broji godine borbe u čišćenju prostora od mina, porodice broje žrtve, a posljednja u nizu je Mehmed Hasanamidžić, mladić iz naselja Hodžići kod Doboja, koji je poginuo prošle godine u obilježenom minskom polju.
“U periodu od 1992. do 2025. godine od mina, kasetne municije, eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR) u Bosni i Hercegovini su stradale 8.472 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) u BiH je registrovano ukupno 6.690 žrtava mina/ESZR. U poslijeratnom periodu (1996-2025) stradale su 1.782 osobe, od čega 165 punoljetnih ženskih osoba, 1.616 osoba muškog pola i jedna osoba nepoznata po polu. U periodu od 1992. do 2025. godine ukupno su stradale 144 maloljetne osobe, od toga 112 muškog i 32 maloljetne osobe ženskog pola”, naveli su oni.
Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 smrtno, dok je 81 zadobio teže i lakše povrede.
Čime raspolaže BiH?
Iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini ističu da sa pregledom stanja u januaru 2026. godine, Bosna i Hercegovina ima 17 akreditovanih organizacija za protivminsko djelovanje.
“Od toga sedam komercijalnih kompanija, pet nevladinih i pet vladinih organizacija (Oružane snage BiH, Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite RS, Civilna zaštita Brčko distrikta i Društvo crvenog krsta/križa BiH). U strukturi akreditovanih organizacija prijavljeno je 847 osoba koje posjeduju akreditacije za deminerska zanimanja i ovlaštenja za rad”, navodi se u analizi.
Kako dodaju, taj broj uključuje 478 obučenih deminera i 280 osoba koje su ovlaštene za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka kao što su vođe timova, vođe radilišta, operativni oficiri, oficiri za osiguranje kvaliteta, treneri prega, kerovođe, operateri itd. te 89 medicinara.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.