To je u petak kazao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji je organizirao još jedan sastanak koordinacijskog tijela za pitanje odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori.
Sastanak je uslijedio nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom prošlotjednog posjeta BiH potvrdio da je sa Slovenijom postignut dogovor po kojemu će dio otpada iz nuklearne elektrane u Krškom o kojemu treba skrbiti Hrvatska tamo i dalje biti odlagan najmanje do 2028., što će ostaviti dovoljno vremena da se riješe dvojbe vezane za planove za gradnju odlagališta na Trgovskoj gori.
Kako je priopćeno nakon sastanaka Košarac i predstavnici entitetskih vlada ocijenili su kako je nastavak odlaganja radioaktivnog otpada u Krškom u narednih pet godina “ohrabrujući signal”, no da BiH i nakon toga mora nastaviti borbu protiv izgradnje odlagališta u bivšoj vojarni “Čerkezovac”.
Vijeću ministara BiH se planira predložiti angažiranje međunarodne pravno-konzultantske tvrtke iz Francuske s ciljem jačanja pravnih kapaciteta u borbi protiv izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.
”Moramo biti oprezni, jer ovo nije konačna odluka Hrvatske. Zbog toga smo opredijeljeni da i dalje nastavimo s maksimalnim angažmanom svih nadležnih institucija u BiH kako bi Hrvatska u konačnici odustala od namjere da u našem dvorištu odlaže sporni otpad”, izjavio je Košarac.
U BiH smatraju kako bi odlagalište na Trgovskoj gori s obzirom na blizinu međudržavne granice predstavljalo opasnost po okoliš u obje zemlje i da je tamo tlo nestabilno i porozno pa prijeti opasnost od širenja radijacije u zemlji i vodotokovima.
Hrvatska je ranije pozvala BiH da dostavi svoje primjedbe i argumente na kojima ih temelji kako bi i one bile razmotrene prije konačne odluke, piše Akta.ba.