A ovisno o tomu koliko bi cijene nafte i naftnih prerađevina mogle rasti, to će se odraziti i na rast cijena prijevoza i ostalih roba, pa time i na rast cijena proizvoda na policama. Kako je prije nekoliko dana objasnio profesor Igor Živko za RTV HB, prema ekonomskim istraživanjima, primjerice, rast cijena nafte od 10 posto vuče za sobom rast ostalih cijena od 0,4 do 0,6 posto.
Brojne nevolje
Iako je još uvijek rano prognozirati u kojem će obujmu cijene rasti, jedno je sigurno – potrošači bi se mogli naći u nevoljama jer i sada jedva spajaju kraj s krajem. – Cijene voća i povrća i u jeku sezone iznimno su visoke, kupci rajčice kupuju na komad – objašnjava bh. medijima Murisa Marić iz prijedorske Udruge za zaštitu potrošača “Don” i dodaje kako nije teško pretpostaviti da će cijene hrane biti značajno više, i to u dijelu godine kada troškovi života inače rastu. Ove godine ni sezonskom voću i povrću cijene ne padaju. – Nema tendencije padanja cijena. Cijene voća i povrća ove su godine ostale baš visoke. Sada je krastavac i po tri marke. Nikada nije bilo tako. U ovo doba godine stajao je i po marku – govore trgovci. Stručnjaci koji prate ekonomske tokove i društvene oscilacije kažu kako bi donošenje određenih strategija moglo utjecati na daljnji rast cijena, ali da su te iste strategije još uvijek samo misaona imenica. Nije tajna da BiH ni do sada nije proizvodila dovoljno hrane za vlastite potrebe, a nakon svih vremenskih nepogoda – dugotrajne sezone kiše, poplave, potom suše, tuče, vjetra… – dobrim dijelom uništeno je i ono što je zasijano. – U problemu su i poljoprivrednici koji su uložili u znatno skuplju sjetvu. S iznosom novca kojim raspolažemo čeka nas vrlo teška jesen, pa i zima. Potrošač na kraju plaća danak svemu. U problemu su umirovljenici i socijalno ugroženi građani čiji prihodi nikako ne mogu pratiti rast troškova. Ne znamo dokle više ovako. Iz kupnje se izbacuju i osnovne životne namirnice, a po svemu sudeći, tako će biti i dalje – “luksuzna” hrana je odavno nestala s bh. trpeza – navode predstavnici potrošača.
Već sada bh. građani za ogrjev izdvajaju i do 30 posto više novca nego lani, dok ih najesen mogu dočekati nova poskupljenja.
“Kućanstvo u prosjeku potroši od 6 do 10 kubnih metara drva te pet do šest tona ugljena”, kazali su prodavači.
“Drvo je ove godine poskupjelo u šumarijama za 20 maraka po kubiku, prijevoz je za 10 KM skuplji po kubiku, a slabija je i ponuda drva. Cijena drva po kubnom metru je 150 KM s dostavom na adresu. Ugljen je po toni 220 KM”, objasnio je Radomir Stojanović, prodavač ogrjeva, za BHRT.
“Brojni su prethodnih godina grijanje na čvrsta goriva zamijenili onim na struju, ali procjene su da ni to više nije tako isplativo. – Možemo očekivati najvjerojatnije da će doći do korekcije proizvođačkih cijena struje, tako da će onda cijena grijanja na struju sigurno znatno otići gore ako veliki broj potrošača prijeđe na struju”, objasnio je Jovan Vasiljević, predsjednik Udruge potrošača “Zvono”, za BHRT.
Kako bi pomogli sugrađanima uštedjeti, u Bijeljini su najavili subvencije za ugradnju toplinskih pumpi, a maksimalan iznos subvencije je šest tisuća maraka ili 30 posto. Tu rastu troškova nije kraj, na vrata kuca i početak nove školske godine, a poznato je da roditelji dvoje školaraca u prosjeku izdvajaju i više od prosječne plaće za potrebe školskog pribora, udžbenika, odjeće i obuće. Nađu se tu i neki nepredviđeni troškovi koji zadaju dodatne glavobolje bh. građanima. Ovaj trošak svake godine je sve veći, kažu roditelji.
“Sve je poskupjelo. Za kupnju školskog pribora i ostale potrebe što se tiče škole izdvojimo oko 400 KM, a za odjeću i obuću izdvojimo više jer imamo dvoje djece koja idu u školu. Sad kupujemo za jesen pa ćemo za nekoliko mjeseci morati kupovati čizme i jakne, troškovi su kontinuirano visoki, ali pratimo sniženja i akcije pa se i tu uštedi koji novčić. Nikada ne možete znati koliko vam novca treba jer djeci je tijekom cijele godine nešto potrebno, a školska godina traje od rujna do lipnja”, objašnjava nam majka dvoje školaraca.
Troškovi rastu
Za neke roditelje je sreća što će ove godine biti rasterećeni barem troškova kupnje udžbenika. Pozitivna praksa lokalnih zajednica, ali i pojedinih županija posljednjih godina besplatni su udžbenici, što umnogome olakšava roditeljima. Međutim, ima i onih koji udžbenike moraju kupiti, a brojni među njima uštede tako što nabavljaju rabljene udžbenike koji su upola jeftiniji od onih u knjižarama. Troškovi života iz godine u godinu rastu. Istina, rasla je i prosječna plaća, sada je viša od 1200 KM, ali nedovoljno kako bi pokrila sve troškove, posebice ove jeseni koja će, prema procjenama stručnjaka, biti jedna od skupljih.