Bosna i Hercegovina, po mišljenju struke, treba da ima strategiju, ne da bude elektro-energetski nezavisna, to je mali cilj, nego energetski nezavisna, to jeste da zadrži proizvodnju električne energije za izvoz u mjeri u kojoj uvozi naftu i plin dok ne razvije domaće potencijale u ovom segmentu, izjavio je danas predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Edhem Bičakčić, javlja Anadolija.
Na konferenciju za medije povodom prezentacije Monografije “30 godina rada Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE” u Sarajevu Bičakčić je istakao da bi to trebala da bude strategija, da njihovi prijedlozi nisu prepoznati, ali da stvari se moraju mijenjati i da su optimisti.
Monografija predstavlja kratki pregled aktivnosti i dostignuća u 30. godina rada BH komiteta CIGRE i podsjetnik je na 70 godina djelovanja CIGRE u Bosni i Hercegovini i izazove kroz koje je prošla krovna organizacija CIGRE sa sjedištem u Parizu u svojoj stogodišnjoj istoriji.
Međunarodno vijeće za velike električne sisteme – CIGRE je međunarodna organizacija posvećena razvoju elektroenergetskog sektora osnovana 1921. godine u Parizu. Kroz učešće članova sa svih kontinenata postala je vodeća svjetska organizacija za pitanja elektroenergetskih sistema. CIGRE održava savjetovanja svake parne godine u Parizu, gdje se okupi oko 10.000 hiljada stručnjaka, naučnika, izlagača i posjetilaca iz cijelog svijeta.
Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme – BH komitet CIGRE osnovan je u avgustu 1992. godine kao jedan od nasljednika JUKO CIGRE, a od 1993. godine je član Pariške CIGRE. BH komitet CIGRE je punopravni član SEERC-a, regionalne strukture pariške CIGRE koji okuplja nacionalne komitete šireg područja jugoistoka Evrope.
Bičakčić je istakao da je energetika vrlo bitan segment u svakom društvu.
“Posebno želim da skrenem pažnju na autorski tekst o tranziciji energetskog sektora koji je napisao doktor Mustafa Musić i ukazao je na aktuelni trenutak šta je to tranzicija za BiH, energetska i elektro-energetska i to je ustvari naše oslanjanje da ugalj bude tranzicijsko gorivo. Čućete razne postavke da je to gas, kod nas u BiH u ovom momentu zbog sticaja okolnosti je ugalj, a zatim zamjena sa obnovljivim izvorima, voda, vjetar i Sunce i to u takvom kapacitetu da godišnje razvijemo investicijski ciklus od najmanje 120 megavata, sve u periodu do 2035. godine”, rekao je Bičakčić govoreći o monografiji.
Dodao je da ukoliko BiH u tome bude uspješna onda će tranzicija biti razvojna šansa broj jedan za BiH u cjelini.
Gvoreći o aktuelnoj elektroenergetskoj i energetskoj situaciji u BiH rekao je da će BiH ovu godinu završiti sa proizvodnjom od oko 14 teravat sati.
“Godinu dana ranije proizvela je 16,3 teravat sata, to je značajan podbačaj i kada gledate, i sada ćete vidjeti da statistika bilježi pad industrijske proizvodnje, to ima drastičan uticaj i na bruto društveni proizvod jer energetika u ukupnoj privrednoj aktivnosti utiče u BiH sa 30 posto”, rekao je on i dodao da je na to uticalo nekoliko faktora ali glavni je drastično smanjenje proizvodnje uglja.
On je naglasio da se danas proizvodi manje uglja nego prije četiri godine, navodeći da je u pitanju podbačaj tekuće federalne vlade, koji ima snažne reperkusije na ukupnu energetiku.
Dodao je da je problem napravila i druga polovina godine koja je hidrološki bila katastrofalna, navodeći da trenutne kiše popravljaju situaciju zbog čega vjeruje da će omogućiti da ovu zimu prebrodimo bez teškoća.
On je naglasio da je došlo i do značajnog smanjenja izvoza električne energije i glavni izvoznik su privatne kompanije.
“Vjerujemo da će proizvodnja biti dostatna, da prođemo kroz ovu zimu bez obzira na dešavanja sa naftom i plinom ali za neku blisku strategiju stvari se moraju ozbiljno popraviti”, rekao je Bičakčić.
Naglasio je da BiH mora održati postojeću proizvodnju rudnika uglja, kao i da mora uslijediti reforma cijena. Naglasio je da ne može biti najjeftinije grijanje na električnu energiju jer to remeti kompletan odnos.
Dodao je da preduzete mjere vezane za izvoz peleta i ogrijevnog drveta, nisu dale rezultate.