Bez Brčkog, Republika Srpska ne može biti nezavisna – ustvrdio je Serwer, gostujući u Pressingu N1 televizije.
Uskoro Vijeće sigurnosti UN-a treba donijeti odluku o produženju mandata EUFOR-u?
– Mislim da će biti produžena misija EUFOR-a jer Kina i Rusija znaju da će u drugom slučaju NATO aktivirati svoj mandat u BiH.
Ko će ovdje čuvati mir ako ne NATO?
– EUFOR je u BiH. Zloglasan sam po tome što vjerujem da 1.000 vojnika EUFOR-a nije dovoljno. Treba pojačati te snage, posebno u Brčko Distriktu.
Bez Brčkog, Republika Srpska ne može biti nezavisna. Mislim da EUFOR treba prebaciti većinu svojih snaga u Brčko i tamo se što bolje ojačati američkim snagama.
Da li je za vas ‘Srpski svet’ drugo ime za Otvoreni Balkan?
– Ne znam šta je Otvoreni Balkan, vrlo je to nejasno? Niti podržavam niti se protivim. Ako je to da se uklone prepreke slobodi kretanja robe i ljudi podržavam, ali pitanje je zašto je potrebna dodatna inicijativa pored Berlinskog procesa.
Pitanje je da li je Srbija, koja forsira Otvoreni Balkan, spremna prihvatiti Kosovo kao ravnopravnog člana. Ja ne vidim nikakve indikacije da je to slučaj.
Sve su jače glasine o sukobu Dodika i Vučića?
– Dodik je u vrlo realnom smislu prijetnja Vučiću i on bi se, kada bi Dodik eventualno proglasio nezavisnost RS, mogao naći u vrlo nezavidnom položaju.
Postoje objektivni razlozi da se Vučić samo donekle distancira od Dodika. Ali se Vučić ne protivi Dodikovim nastojanjima da podriva državu, on se samo boji da Dodik ne ode predaleko.
Šta je to predaleko?
– To je definitivno korak ka nezavisnosti.
Sve češće su priče o konfederaciji FBiH sa Hrvatskom i RS sa Srbijom?
– To je bio dio dogovora tokom uspostave Federacije. Morate se zapitati zašto Hrvatska nije radila ništa na tom planu.
Mislim da je razlog što su dobili mnogo u Daytonu, kao i Srbi. Potrebno je shvatiti da nema nikakvog dobrog razloga za konfederaciju osim da se utješe etnonacionalisti koji gube moć u Bosni i Hercegovini.
Nema razloga da im se sada da više nego što su dobili u Daytonu. Konfederacija bi ostavila bošnjačko stanovništvo u centralnim dijelovima BiH i bilo bi nemoguće da se takva kvalifikuje za članstvo u EU. To bi bilo katastrofa.
Za kraj, šta predviđate da je najrealnije da se desi u Bosni i Hercegovini i kako spriječiti njen raspad?
– Ljudi koji vole ovu zemlju to trebaju jasno reći na izborima, ulicama i u svojim strankama. Istinska reforma će doći od naroda u BiH, neće je donijeti međunarodna zajednica koja ima druge preokupacije.
Vrijeme je da građani jasno traže od političara da isporuče funkcionalnu i djelotvornu državu.
Hrvati dobili “jako dobru pogodbu“
Komentarišući posljednje izmjene Izbornog zakona BiH, Serwer kaže da je ova odluka favorizovala HDZ BiH, te dodaje da ne vidi razlog zašto se to uradilo.
Ocijenio je kako su Hrvati dobili “jako dobru pogodbu” u Daytonu jer im je pripalo “pola FBiH i trećinu države, a manje ih je od 17 posto” i da su “hrvatski nacionalisti danas veća antidržavna sila” nego što su bilo 1995.
Kazali ste da se Zapadnim Balkanom bave dječurlija, da je vrijeme da se probude roditelji. Je li kasno za to buđenje?
– Rusija igra tu ulogu kvarenja, to je njima jeftino i lako uraditi. Bruxelles i Washington sporo odgovaraju, mislim da nije prekasno i da je većina stanovništva na Zapadnom Balkanu okrenuta prema EU.
Jeste li razočarani odnosom predsjednika Joea Bidena prema Zapadnom Balkanu?
– Predsjednik Biden snažno podržava Dejtonski sporazum i mir u Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme njegova administracija se nada da će se Srbija okrenuti prema Zapadu. Ne mislim da je to izgledno. Mislim da je sasvim jasno da Vučić sarađuje sa Rusijom i Kinom.
Razočaran sam nekim stvarima, ali ne bih rekao za sebe da sam razočaran administracijom općenito. Mislim da ova administracija ima mnogo bolji stav prema Balkanu nego prethodna (Trumpova). Prema Kosovu, Crnoj Gori i BiH su napravljene neke greške.
Koliko Vučić ima još vremena da sjedi na dvije stolice?
– Ne znam, ali mislim da će poraz Rusije u Ukrajini, što je neizbježno, dovesti Srbiju do suočavanja sa izborom između autokratske Kine i demokratskog Zapada. To je izbor i nadam se da će se Vučić odlučiti za Zapad, ali ne mogu biti siguran da će se to desiti. Mi nećemo vršiti pritisak na Srbiju preko određene granice.
Šta je sa Dodikom i njegovim odnosom prema Rusiji? Koliko su njegove prijetnje retorika, a koliko dio ozbiljnog plana?
– Mislim da on prijeti ozbiljno, ne znam da li su dio nekog većeg plana. On kaže šta želi učiniti. Ako Rusija izgubi rat u Ukrajini ispuhat će Dodikov balon. Zemlje NATO-a su jasno kazale šta misle o Dodiku, on je pod sankcijama. Sad je vrijeme da ga i EU izloži sankcijama.
Hoće li se to desiti ubrzo?
– Ne znam, EU teško pada da nađe konsenzus za to.
Da li će Dodik mirno predati vlast ako zvanični rezultati pokažu da je izgubio na izborima?
– To bolje znate nego ja. Ako to ne uradi to bi dovelo do vrlo ozbiljnih problema za Evropsku uniju i SAD. One bi morale nešto učiniti, a šta će to biti – ne znam. Doći će do predaje vlasti u BiH, ako tako bude izglasano.
Vaš komentar na nametanje odluke visokog predstavnika na izborni dan?
– Bit ću jasan. To je vrlo teška i neočekivana odluka. Ne možete mijenjati izborna pravila na dan glasanja. To je jednostavno neprihvatljivo. Iako je namjera tih izmjena bila da se pojednostavi donošenja odluka, ispada da ta odluka posebno favorizuje HDZ. Zašto bi se trebalo favorizovati HDZ i davati im prednost? Ova stranka je sve više antidejtonska snaga u Bosni i Hercegovini. Ne bismo trebali raditi ništa što povećava vjerovatnoću HDZ-ovog dobijanja vlasti.
Hrvati su u Daytonu dobili jako dobru pogodbu, dobili su pola FBiH i trećinu države, a manje ih je od 17 posto. Oni su imali dobru pregovaračku poziciju jer su kontrolisali protok ljudi i vojske sa Jadrana prema teritoriji koju je kotrolisala Armija Republike BiH. Ta situacija više ne postoji danas. Hrvatski nacionalisti su danas veća antidržavna sila nego što je bilo u vrijeme Daytona i vrijeme je da se to prepozna. I da međunarodna zajednica otvori oči na namjere Čovića i Dodika kako bi razumjela šta se dešava.
Schmidt je za nametanje izmjena Izbornog zakona dobio američku i britansku podršku, ali ne i podršku iz EU?
– Mislim da Schmidt to ne bi nametnuo da nije imao podršku Washingtona koji pogrešno gleda na ova pitanja u Bosni i Hercegovini i trebao bi preispitati politike prema BiH.
Ko bi trebao to preispitati?
– Prije svega State Department koji bi trebao razmotriti rezultate svoga djelovanja u Bosni i Hercegovini, vidjeti kakav je bio stvarni efekat sankcionisanja Dodika ili podrške izmjena Izbornog zakona. Ljudi moraju biti samokritični, piše N1.