Retrovizor

Ajvatovica najpoznatije dovište sa tradicijom dugom više od 500 godina

Rijetki su događaji u cijeloj Bosni i Hercegovini koji se pamte preko pet stoljeća, a još rjeđi su oni kojih se prisjećamo prigodnim manifestacijama i odgovarajućim programskim sadržajima.

FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA

Prusac je stotinama godina poznat po Ajvatovici, po Ajvaz-dedi i Hasanu Kafiji Pruščaku, ali i po drugim pobožnjacima, kadijama, muftijama, ulemi, muderrisima, imamima i ostalim časnim i čestitim ljudima. Zato i zaslužuje da se u njemu i u njegovoj blizini svake godine organizuju odgovarajući programi u okviru Dana Ajvatovice.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku. Ajvaz-dedo je došao u Bosnu sa sultanom Fatihom II 1463. godine i dobio zadatak da u Skoplju[1] širi Islam.

Ajvaz-dedo je Bošnjacima objašnjavao islam na blag i primjeren način, prije svega na ličnom primjeru. Pomagao je mještane i rješavao njihove svakodnevne probleme, što je karakteristično za sufije tog doba. Za Ajvaz-dedu legenda kaže da je pronašavši dobro planinsko vrelo nastojao dovesti vodu u Prusac, koji je oskudijevao vodom. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara. Narodna predaja kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Bogu da stijenu rastavi. Četrdeseto jutro učeći dovu nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila, voda potekla.

Kada se probudio vidio je stijenu rastavljenu. Nakon toga je Ajvaz-dedo sagradio vodovod od drvenih tomruka (cijevi) i proveo ga kroz spomenutu stjenu do Prusca. Nije poznato koliko je ovaj vodovod bio u ispravnom stanju iza smrti Ajvaz-dede, ali se zna da je prvi popravak vodovoda izvršio Šejh Hasan Kafi Pruščak. Zatim ga je obnovio bosanski namjesnik Miralem-paša početkom 1785. godine.

Održana centralna svečanost: Hiljade vjernika prisustvovale ajvatovičkoj dovi

Na platou Ajvatovice danas se održala centralna svečanost manifestacije „514. dani Ajvatovice“, a na svečanom defileu učestvovalo je oko 310 konjanika iz cijele BiH.

Muftija travnički i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije „514. dani Ajvatovice“ Ahmed ef. Adilović je kazao da je dova sastavni dio svih ibadeta i svih dobrih djela.

U ovogodišnjim Danima Ajvatovice organizatori su pripremili 60 programskih sadržaja, koji se izvode na području osam općina Muftijstva travničkog, na području Srednjobosanskog kantona, sa velikim brojem učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine, te drugih država, kao i Republike Turske. Već duži niz godina u Danima Ajvatovice učestvuje vojni orkestar Mehter iz Republike Turske. Također, sa nama je u kontinuitetu i Unija turskih općina.

Ove godine najavljeno je oko 310 konjanika iz skoro cijele BiH, koji iz ljubavi prema Ajvatovici i našoj tradiciji svake godine učestvuju u ovoj manifestaciji. To je izuzetan trud, vrijedan hvale, neki od njih su čak 10 dana išli na konjima da bi jučer i danas bili sa nama – kazao je muftija.

Ajvatovica je najpoznatije dovište, sa tradicijom više od 500 godina, što izaziva divljenje i posebnu pažnju, naglasio je Adilović.

Stoga, ocijenio je da je današnja svečanost prilika i da se ukaže na snagu dove, javlja MINA.