“Dodik pokušava da ustalasa ovaj prostor i izazove političke nemire i u tim nemirima ostvari nešto za sebe, a šta, vrijeme će pokazati. Sastanak u Konjicu je pokazao neka od tih djelovanja. Neodgovornom retorikom, u kojoj prednjači Dodik, raseljava se stanovništvo. Ovdje će se naseliti neki drugi ljudi, doći će zbog posla i ostati tu, neki Ukrajinci, migranti. Svaki lider sa takvom retorikom treba odgovoriti na pitanje zašto rastjeruje svoj narod”, kazao je Ademović.
Govorio je i o međunarodnoj zajednici.
“Američka administracija nam je iskren partner, ali kompletna međunarodna zajednica je dugo pustila Dodiku da šeta crvenom linijom. Vidite kako naziva ambasadore SAD i Velikoj Britaniji. Šta je ta međunarodna ako on ključne ljude može nazivati pogrdnim imenima i ismijavati ih. Zašto su ga pustili da ode tako daleko da više ne može da se vrati. Nemam odgovor na to zašto ga puštaju, postoje neke teze o antiislamskoj fobiji.
Dodik pokušava vratiti narativ islamofobije u fokus, koji se izgubio s Ukrajinom, kako bi se ponovo približio Zapadu”, stava je Ademović.
Komentirao je i jučerašnje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Prohodnost odluka
“Odluka visokog predstavnika bila je iznuđena od Milorada Dodika. Da li je on to smišljeno uradio da bi mogao govoriti ono što je govorio danas na Kozari, to je pitanje. Visoki predstavnik je postupio i donio izmjene Krivičnog zakona koje omogućavaju procesuiranje. Pitanje je prohodnosti nekih odluka, jer su do sada neke odluke bile neprovodive. Ti se procesi ne dešavaju, čak i kada neko prijavi, kaže se da nema elemenata.
Koalicija na državnom nivou je izmjenama Zakona o VSTV-a pokušala ugraditi antikoruptivni dio u taj zakon, ali je zakon izbačen na Vijeću ministara. To pokazuje da ne postoji volja”, kaže Ademović.
Na pitanje je li Dodik priželjkivao jaču sankciju Schmidta usmjerenu direkto na njega, Ademović odgovara kako je jasno da retorikom danas na Kozari Dodik izigrava žrtvu, što pokazuje rečenica kako se spreman žrtvovati da opstane RS.
“Ne mislim da on čini dobro RS, jer tamo ima dobrih ljudi koji žele da žive u miru. Oni koji su u ratu bili u zapećku, bavili se švercom cigareta, ne mogu govoriti o ratu, jer ne znaju šta je to. Rat je veliko zlo. Između ostalog, govorim i o Dodiku i drugima koji izađu na televiziju i govore o ratu.
U Konjic je Dodik došao sa zahtjevima da se sastane Fiskalno vijeće, rekao je da je doveo premijera i ministra finansija te je predložio da oni idu u drugu prostoriju i dogovore raspodjelu sredstava. Nisam dobro shvatio o kojem se novcu radi, ne znam je li to onih 210 miliona. On je u Konjic došao po pare”, kazao je Ademović.
Naglasio je kako je on bio protiv sastanka u Konjicu, jer se nisu stekli uslovi da se on održi zbog toga što je jedna strana iz koalicije povukla jednostrane poteze. Ademović smatra da do sastanka nije trebalo doći dok NSRS ne povuče sporni zakon ili dok ga visoki predstavnik ne stavi van snage.
Ademović je rekao i kako ima informaciju da je Dodik povukao je oko 150 miliona KM iz komercijalnih banaka, vjerovatno kredita, kako bi se isplatile plaće u RS.
Zatim je otkrio šta su bili Dodikovi ključni zahtjevi u Konjicu.
“Ključni Dodikov zahtjev je bio Zakon o Ustavnom sudu. Ustavni sud je najbolje pozicioniran organ u Aneksu 4. Ustava BiH. U članu 6. je sve tačno priposano i da su presude konačne i obavezujuće. Jedino je rečeno da se može nakon pet godina urediti zakonom izbor sudija stranaca. Ali, se za to nisu stekli uslovi. Treba prvo reformisati pravosuđe, donijeti antikiruptivne zakone, da bude vladavina prava, da bi se ključni stub u ustavnom sistemu reformisao, a to je Ustavni sud. On je tražio da se istjeraju stranci i da se donese ustavni zakon. To je neprihvatljivo, i u trojci je rečeno da nikome ne pada napamet da pređe tu crvenu liniju. Ustavni sud je jedina brana donošenju zakona koje donosi NSRS.
Kad NSRS donese antidejtonski i antiustavan zakon, nakon što prođe procedura, onda ide apelacijom na Ustavni sud BiH, koji apelacijom to može staviti van snage. Tako je 2004. pod predsjedavanjem Mate Tadića Ustavni sud BiH promijenio nazive gradova, izbacivanjem prefiksa srpsko”, podsjetio je Ademović.
Podsjetio je da su ljudi u misijama zastupanja prava i interesa građana BiH, svi su položili neke zakletve da štite Ustav.
“Neko ko je položio u RS, zakleo se da će štititi i prava šake Bošnjaka i Hrvata koji su tamo ostali. Donesene su presude za genocid, a i sam Dodik je 2000 i neke godine, kada je ulazio u politiku na jedrima Zapada, govorio je da, Karadžić treba biti suđen u Haagu, ne treba srpski narod trpjeti posljedice zbog toga.
Faktor pomirenja
Da bi se izgradio faktor pomirenja, moraju se priznati činjenice. Kako vjerovati nekome ko te gleda u oči i negira”, pita se Ademović.
Ademović je govorio i o Čovićevom ponašanju na sastanku.
“Čovićev je fokus bio Izborni zakon. Izrazio je svoju kooperativnost, govorio je o pristupanju EU i NATO-u. Moglo bi se iščitavati iz nekih izjava da su Čović i Dodik bili bliže, da su na nekoj istoj strani, da se izvade i riješe neka pitanja. Ali, rasklapanje Ustavnog suda znači početak mirnog razilaska. To eliminiše posljednju prepreku koja mu se nalazi na putu”, rekao je Ademović.
Zatim je kazao kako je i liderima trojke pokušao da objasnim važnost Ustavnog suda i da je to linija preko koje se ne smije preći.
“Kako da u ovom ambijentu pričano o nekim trećim stvarima, poput zahtjeva za novac. Trojka tu ne bi trebala popustiti. Nas je bilo desetak na sastanku prije ovoga sa Dodikom i Čovićem, raspodjelu novca niko nije spominjao.
Zadnja je stepenica postupanje visokog predstavnika. Građani RS bi trebali reći kako je njima bolje, kako bi im bilo bolje živjeti. A oni to pokazuju, iseljavaju se”, kazao je Ademović.
Zatim je govorio o svojoj misiji.
“Ja sam čuvar crvenih linija, to je veliki emanet koji imamo i veliki je teret. Svako ko prelazi crvene linije i ko će nanijeti štetu BiH, ja sam protiv njega. Kada razgovaram sa strancima, razgovaram otvoreno, jezikom koji nije uvijen. To nije politička krutoća, to je nužnost. Ne mogu ući ni u čiju glavu. Ljudi se cijene prema potezima koje povlače, neke cijene po retorici, ali krajnje je šta je rezultat. Koalicija na državnom nivou je krenula dobro, uvećan je budžet.
Na državnom nivou me ne mogu zaobići, osim odluka Vijeća ministara. Tu ima nekih gafova. Kada su u pitanju zakoni, svaki mora doći do Doma naroda gdje sjedim i dok me smrt ne rastavi, tamo ću postupati odgovorno. Nije mi stalo do fotelje, ako ima neko ko može bolje, ja mu je nudim. Na mene jako teško iko može utjecati. Potrebni su argumenti, a ne priča. Tamo gdje me mogu zaobići, vjerovatno me zaobiđu.
Nisam prisutan u medijima, meni nije stalo ni da se dopadnem javnosti, ni da pravim kampanju ili se bavim populizmom. Preuzeo sam obavezu, prošao sam u Skupštini KS, ali je procijenjeno da trebam ići u Dom naroda. Ovo je pravna borba, u njoj treba istrajati i ne treba popuštati po pitanjima kao što je Ustavni sud”, stava je Ademović.
Dodao je da svi koji su imenovani u ime trojke na poziciji u BiH, trebaju odgovorno i zakonito raditi svoj posao do kraja, bez pardona i povlačenja te da to trebaju biti eksperti i jake ličnosti.
“Druga linija je odbrane je angažman svih potencijala, ovisno o akcijama koje se poduzimaju. Evo, ja kažem mi ćemo razmotriti referendum o pristupanju NATO-u. Pa da vidimo ko će i kako glasati. Svi građani, pa i oni iz RS, koji su otišli živjeti u NATO zemlje, oni su za NATO, piše Raport.ba.