HNK Mostar u svom današnjem priopćenju za javnost navodi kako je očito da nakon javnih reakcija Muftijstvo i dalje ne vidi problem u činjenicama da se u fetvi tvrdi kako je „javna vlast u obvezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće“.
„Muftijstvo, dakle, sugerira kako je problem u medijima i pravnim stručnjacima te društvenim i političkim analitičarima koji problematiziraju spomenute navode iz podneska i fetve, a ne u tvrdnjama iznesenim u njima“, navodi se u priopćenju.
HNK Mostar dodaje kako je skandalozno to što „Muftijstvo smatra kako njihova tvrdnja da je sadržaj fetve obvezujući za sve ‘predstavnike organa javne vlasti’ – pa time obvezujući i za suce Općinskog suda u Mostaru – nije stvaranje pritiska na sud, a da medijsko i javno ukazivanje na problematičnost te tvrdnje jest pritisak na sud“.
Mostarsko kazalište dalje navodi kako je Muftijstvo mostarsko nakon medijskog problematiziranja izdane fetve, u svom priopćenju pokušalo „sanirati štetu i relativizirati vlastite tvrdnje“.
Međutim, ako su nositelji javne vlasti u obvezi prihvatiti tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće, kako tvrde muftija Dedović i odvjetnik Adil Lozo, navode dalje iz HNK Mostar, onda se pokušaj uvođenja takvog tumačenja u sudski postupak može okarakterizirati kao pokušaj da se šerijatsko tumačenje postavi iznad Ustava i zakona ove države.
Istodobno, takav postupak predstavlja i demonstraciju moći kojom se nastoje pomaknuti granice vjerskog i političkog utjecaja, smatraju u HNK.
„Ako se ova fetva ne opozove, kako ćemo znati je li određeni vijećnik, ministar, pravobranitelj, tužitelj, sudac, urbanist, inspektor ili bilo koji drugi državni službenik islamske vjeroispovijesti donio odluku isključivo na osnovu Ustava, zakona i zakonskih procedura, a ne pod utjecajem ili pritiskom fetve svoje vjerske zajednice?“, stoji u priopćenju.
HNK Mostar dodaje kako pored ustavne, pravne, moralne i političke, fetva muftije Dedovića otvara i ozbiljno sigurnosno pitanje.
„Premda izravno ne poziva na nasilje, fetva nosi i određeni sigurnosni rizik jer pravne i političke probleme vezane uz gradnju kazališta i status predmetnog lokaliteta kontaminira snažnim emocionalnim i simboličkim nabojem i kao takve stavlja u okvir religijskih/svetih/sakralnih prava i dužnosti, u okvir koji bi nekome mogao poslužiti kao moralna i vjerska legitimacija nekog budućeg nasilnog djelovanja, u prvom redu prema Hrvatskom narodnom kazalištu i Gradskoj upravi Grada Mostara“, stoji u priopćenju za javnost HNK Mostar.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.