Društvo za ugrožene narode: "Pozivamo Tužilaštvo BiH, SIPA-u i druge nadležne institucije da bez odlaganja ispitaju sve javne slučajeve veličanja Ratka Mladića"

Ratko Mladić mogao je doživjeti duboku starost. Hiljadama njegovih žrtava to je onemogućeno. Najmanje 8.372 muškaraca i djece ubijeno je u genocidu u Srebrenici, dok su tokom opsade Sarajeva hiljade civila ubijene u svojim domovima, na ulicama, pijacama, na putu do posla ili škole. Danas naše misli prije svega moraju biti uz žrtve, preživjele i njihove porodice izjavila je Belma Zulčić, direktorica Društva za ugrožene narode za Bosnu i Hercegovinu.

Posebno zabrinjava novi val javnog veličanja Mladića. Milorad Dodik povezao je njegovu ulogu sa “slobodom” i “opstankom srpskog naroda”, dok ga je ministar Radan Ostojić nazvao “herojem i junakom” i poručio da bi njegov grob trebao postati mjesto hodočašća. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić najavio je inicijativu da jedna ulica dobije Mladićevo ime.

U večernjim satima nakon Mladićeve smrti, ohrabreni porukama i izjavama političkih zvaničnika koji su ga javno veličali, ljudi su izašli na ulice u više gradova Republike Srpske i Srbije, među njima u Zvorniku, Beogradu i Novom Sadu.

Uz veličanje Mladića, širene su nacionalističke poruke, vrijeđane žrtve i slane poruke protiv zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. Posebno uznemiruju scene iz Zvornika, gdje je masa skandirajući Mladićevo ime prošla pored džamije u gradu u kojem su tokom rata počinjeni teški zločini nad Bošnjacima. Ovdje više nije riječ samo o privatnim stavovima. Kada politički zvaničnici javno veličaju pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, kada se predlaže imenovanje ulica po njemu i organiziraju skupovi njemu u čast, a institucije ne reaguju pravovremeno i dosljedno, šalje se poruka da se zakon ne primjenjuje jednako na sve – upozorava Zulčić.

Društvo za ugrožene narode za BiH poziva Tužilaštvo BiH, SIPA-u i druge nadležne institucije da bez odlaganja ispitaju sve javne slučajeve veličanja Ratka Mladića i utvrde postoje li elementi krivičnih djela.

Zakon se mora dosljedno primjenjivati, posebno kada se veličanje ratnih zločinaca odvija javno, pred kamerama i uz učešće nosilaca političkih funkcija. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca nisu samo pitanje prošlosti. Oni direktno ugrožavaju povjerenje, sigurnost povratnika i mogućnost zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. Pomirenje se ne može graditi na veličanju počinilaca zločina – zaključuje Zulčić, saopćeno je iz Društva za ugrožene narode za BiH.