Retrovizor

Na današnji dan austrougarske snage ušle u Sarajevo: Bitka za grad trajala 6 sati

Nakon žestokih uličnih borbi, austrougarske snage su na današnji dan, 19. augusta 1878. godine, ušle u Sarajevo i uspostavile svoju upravu.

FOTO: HISTORIJA.BA
FOTO: HISTORIJA.BA

Radi odbrane grada Sarajeva, pokretu otpora pristupili su mnogi ugledni građani Sarajeva, oko 5.000 dobrovoljaca i nekoliko topova. Bili su odlučni da brane grad do kraja.

Pročitajte još

Napad austrougarskih trupa na Sarajevo izvršen je 19. augusta ujutro. General Filipović je znatan dio svojih snaga rasporedio u obuhvatni manevar preko brda koja dominiraju Sarajevom, a glavninu je uputio od Ilidže prema središtu grada.

Bitka za Sarajevo trajala je oko šest sati. Bočne trupe su brzo savladale branioce na visovima i uključile se u napad na grad, tukući ga snažnom artiljerijskom vatrom iz 52 topa. Glavnina snaga naišla je na žestok otpor branilaca u zapadnom dijelu grada, ali ih je uspjela potisnuti prema središtu. Tu se vodila borba za svaku ulicu i svaku kuću, a u borbama su učestvovale mnoge žene, pa i djeca.

Poslijepodne, branioci su bili primorani da se pred nadmoćnim austrougarskim snagama povuku prema Romaniji. Prema zvaničnim podacima austrougarskog Generalštaba, u bici za Sarajevo austrougarske trupe imale su 370 mrtvih i ranjenih. Tačan broj gubitaka branilaca Sarajeva ne zna se, ali se računa da je bilo oko 350 mrtvih i 1.500 ranjenih.

Nakon zauzimanja grada, austrougarske jedinice su hvatale i slale u zarobljeništvo građane koje su našle po ulicama, a naročito muslimane. Tako je uhvaćeno oko 600 osoba, koje su 24. augusta upućene u Olomouc u Moravskoj.

General Filipović odmah je uveo i prijeki ratni sud, koji je osudio na smrt devet Sarajlija, među njima, vješanjem, u narodu omiljenog Muhameda Hadžijamakovića.

Vijesti o masovnim pokretima i oružanim pripremama muslimana u Bosanskoj krajini i zapadnoj Bosni natjerale su austrougarski Generalštab da pojača snage i mobiliše štabove 3., 4. i 5. armijskog korpusa, 13., 14., 31. i 33. divizije te 14. konjičke brigade.

Od tih jedinica obrazovana je II armija, koja se sastojala od 159 pješadijskih bataljona, 30 konjičkih eskadrona s 300 topova, 30.000 zaprežnih kola i 110.000 konja, s ukupno 6.280 oficira i 262.353 vojnika.