Ljudi često sebe smatraju vrhuncem evolucije upravo zbog sposobnosti složenog razmišljanja. Ipak, uprkos dugom promišljanju, često donesemo pogrešne odluke. Insekti, iako imaju izuzetno male mozgove, pokazuju zavidne sposobnosti rješavanja problema. Njihovi načini odlučivanja čak su poslužili kao inspiracija za algoritme koji se koriste u transportu, logistici i drugim industrijama, piše BBC.
Evo pet lekcija koje možemo naučiti od njih.
1. Mravi i snaga kolektivnog odlučivanja
Kada kolonija treba pronaći najbolje mjesto za hranu, mravi ne donose odluku centralno. Nekoliko njih nasumično kreće u potragu, ostavljajući za sobom trag feromona.
Mravi koji pronađu najefikasniji put brže se vraćaju u gnijezdo i ostavljaju jači trag. Ostali ga slijede, dodatno pojačavajući miris. Duži i manje efikasni putevi s vremenom nestaju, dok kolonija na kraju kolektivno pronalazi najkraći put.
„Glavna lekcija… jeste da efikasno kolektivno odlučivanje može nastati bez centralizirane kontrole“, kaže Marco Dorigo, suvoditelj laboratorija za umjetnu inteligenciju na Univerzitetu Libre de Bruxelles.
Ovaj princip poznat je kao optimizacija kolonijom mrava, a koristi se za poboljšanje rasporeda, transporta, logistike i telekomunikacija.
2. Pčele i „demokratija“
Pčele koriste sličan princip kada traže novo mjesto za košnicu. Izviđačice odlaze u različitim pravcima i procjenjuju potencijalne lokacije, a zatim se vraćaju u košnicu i svojim čuvenim plesom prenose informacije.
Dužina i intenzitet plesa pokazuju koliko je određena lokacija dobra, dok pokreti tijela drugim pčelama otkrivaju i tačan pravac i udaljenost. Druge izviđačice provjeravaju prijedloge i vraćaju se s vlastitim procjenama.
Vremenom se izdvaja lokacija za koju se zalaže dovoljan broj pčela. Kada se dostigne svojevrsni „kvorum“, kolonija donosi odluku i seli se na novu lokaciju.
3. Skakavci pokazuju vrijednost neutralnosti
Promjena mišljenja posebno je teška kada je grupa podijeljena između dvije opcije. Istraživanja skakavaca pokazuju da bi izlaz mogao biti u – neutralnosti.
Mladi skakavci koji još ne mogu letjeti kreću se u grupama. Istraživač Christian Yates proučavao je kako odlučuju u kojem će smjeru krenuti i primijetio da često nakratko zastanu prije promjene pravca.
Upravo taj trenutak, kada dio skakavaca prestane aktivno podržavati bilo koji smjer, omogućava grupi da promijeni odluku.
Sličan eksperiment proveden je i s 19 ljudi. Kada su učesnici mogli izabrati opciju X ili Y, ali i ostati neutralni, grupe su brže i jednostavnije dolazile do konsenzusa.
„S manje aktivnih glasova u igri, isti mali podsticaj – kratka grupa koja krene u suprotnom smjeru, bučna informacija ili nekoliko ljudi koji promijene stranu – proizvodi veći proporcionalni učinak na smjer grupe“, objašnjava Yates.
Pouka je da kratko povlačenje iz rasprave ponekad može pomoći grupi da sagleda situaciju iznova.
4. Žohari i različite ličnosti
Na prvi pogled, čini se da bi grupa lakše odlučivala kada bi svi njeni članovi bili slični. Istraživanja žohara pokazuju suprotno.
Neki žohari su odvažni i istraživački nastrojeni, dok su drugi povučeni. Isaac Planas-Sitjà s Tokyo Metropolitan Universityja napravio je kompjuterske simulacije njihovog ponašanja i usporedio grupe bez razlika u ličnosti s onima koje su imale različite karaktere.
Pokazalo se da su grupe s većom raznolikošću ličnosti brže donosile kolektivne odluke, jer je među njima bilo više društvenih interakcija.
„To je fino podešavanje između stepena saradnje i raznolikosti ponašanja koje na kraju pokreće kolektivnu inteligenciju“, kaže Planas-Sitjà.
5. Muhe i važnost samosvijesti
Voćne mušice također pokazuju iznenađujuću sposobnost procjene situacije. Kada biraju između dva slična mirisa, duže oklijevaju, kao da odvaguju prednosti i nedostatke.
Mogu procijeniti i odnos između ukusa i nutritivne vrijednosti hrane. Ako je nagrada ukusna, ali siromašna hranjivim tvarima, ili obrnuto, muhe procjenjuju ukupnu korist prije odluke.
Njihovo ponašanje mijenja se i pod utjecajem gladi i stresa. Zdrave mušice spremnije su istražiti nepoznatu opciju, dok one pod stresom češće biraju sigurniju varijantu.
Baš kao i kod ljudi, unutrašnje stanje može utjecati na procjenu. Ipak, naše emocije i ranija iskustva nisu uvijek prepreka – ponekad nam upravo oni pomažu da donesemo dobru odluku.
Od mrava možemo naučiti vrijednost kolektivnog rada, od pčela kako postići konsenzus, od skakavaca važnost neutralnosti, od žohara prednost različitosti, a od muha da je dobro poznavati vlastite unutrašnje reakcije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.